Društvenim mrežama kruži fotografija čovjeka, za kojeg bi se moglo naslutiti da ima problema sa srcem. Fotografiju prati navod:
UPRAVO JE NAUČNO DOKAZANO
“Disanje previše puta dnevno može povećati rizik od smrtonosnog srčanog udara”
Mislite na svoje zdravlje … smanjite disanje
U podnaslovu, na engleskom, piše:
„Ispitivanje je pokazalo da ljudi koji dišu više od 5 procenata iznad dnevnog prosjeka imaju porast krvnog pritiska i povećan rizik od miokarditisa.”
Prvim pogledom na fotografiju, reklo bi se da se radi o printskrinu sa sajta prestižnog BBC-ja, iako ime medija nigdje nije ispisano. Međutim, radi se o montaži, na šta su ukazivale i druge kolege fekt-čekeri.
Fotografija nije potkrijepljena nikakvim dokazom da previše disanja može povećati rizik od srčanog udara.
Takođe, nema ni poveznice do navodnog istraživanja koje govori da se pojačano disanje dovodi u vezu sa rastom krvnog pritiska ili miokarditisa. U analizi Check your fact-a navodi se:
“Gojaznost, stres i nedostatak fizičke aktivnosti mogu povećati rizik od srčanog udara, prema klinici Mejo. Klinika posebno ne navodi „previše disanja“ kao mogući faktor rizika. Studija iz 2009. objavljena u medicinskom časopisu „Blood Pressure” nije uspela da pronađe dokaze da kontrola brzine disanja osobe značajno utiče na njihov krvni pritisak.
Kratkoća daha može biti simptom srčanog udara ili miokarditisa, prema Johns Hopkins Medicine. Klinika Mejo objašnjava da je miokarditis „upala srčanog mišića“ koja „može da smanji sposobnost srca da pumpa i izazove brze ili nepravilne srčane ritmove“. Najčešće je uzrokovana virusnim infekcijama i ne može se spriječiti bilo kojim poznatim medicinskim tretmanom ili odabranom navikom, prema Fondaciji za miokarditis.”
Ova objava dobija ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
