Neke teorije imaju neograničen rok trajanja. Kao takve, dezinformatorima i lovcima na lajkove često posluže kao “mastan” materijal za animiranje širih masa. Još kada se u miks ubace odnosi dvije najjače sile na svijetu, onda klikbejt dostiže svoj puni potencijal.
Fotografija koja decenijama već obilazi svijet, dobila je novi život. Ovog puta na Fejsbuku. Za kratko vrijeme privukla je oko 300 lajkova i 70 šerova. Na njoj: nekadašnji predsjednik SAD, Ronald Regan, na gostovanju u Moskvi. Oko njega siva “odijela” i čovjek koji je u središtu pompe. U objavi se navodi:
Regan sa sa Putinom…i dalje mislite da je sve slučajmost!?
Fotografija je nastala 1988. na Crvenom trgu. Misterija koja se obavila oko nje tiče se čovjeka u lijevom uglu, u majici na pruge sa fotoaparatom. Mnogi tvrde da je u pitanju aktuelni predsjednik Rusije, Vladimir Putin i stvoren je narativ da je Putin još tada špijunirao najviše zvaničnike sa zapada. Poznato je da je Putin u mladosti bio obavještajac KGB-a, ali u vrijeme Reganove posjete lideru Sovjetskog Saveza, Gorbačovu, bio je na službi u Drezdenu, u istočnoj Njemačkoj.
20-ak godina kasnije pometnju je unio i sam autor fotografije, Pit Souza. On je podgrijao teorije da je na fotografiji zaista Putin. Međutim, 2021. demantovao je sebe i rekao da nema dokaza da je na fotografiji zaista prvi čovjek Rusije:
“U januaru 2009. unajmljen sam kao glavni fotograf predsjednika Obame. Nekoliko dana prije inauguracije, uradio sam intervju sa Stivom Inskipom iz NPR-a. Pričao sam ovu priču kao primjer kako se relevantnost predsjedničkih fotografija može promijeniti tokom vremena. „I čim vidiš fotografiju misliš, o, bože, to je zaista on (Putin)“, bile su moje tačne riječi. Velika greška, nisam to trebao reći, jer zapravo nikada nije potvrđeno.”
Priču o mladom Putinu koji je, navodno, bio u bliskom kontaktu sa Reganom prenijeli su svjetski mediji. Bilo je i onih koji su dokazivali da to nije istina. Kao dokaz, osim podatka da je on u vrijeme Reganove posjete bio u Drezdenu, nudi se i Putinov foto-album kroz godine, kako bi se njegov lik uporedio sa facom čovjeka koji se, izgleda, ni kriv ni dužan našao u centru priče iz 1988.
S obzirom na niz priloženih dokaza, očigledne razlike između dva čovjeka, kao i pitanje postavljeno u spornoj objavi, ona dobija ocjenu – teorija zavjere.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
