Praznici nam stižu, euforija raste, a sa njom i poznati znaci praznikovanja. Jedan od takvih je i pjesma “Jingle bells”, ili u našem slučaju “Zvončići”, usko vezana za proslavu Nove godine i Božića.
Međutim, odavno se vodi polemika da li u tekstu te pjesme ima elemenata rasizma. U jednoj objavi na Fejsbuku, uz priloženu fotografiju Afroamerikanca sa nekom vrstom naprave sa zvonima oko vrata, se kaže: arhivirano: (ovdje)
Kada bi kolonizirani i kupljeni robovi, pokušali pobjeći sa farme, ili imanja gdje su bili zarobljeni – stavljali su im zvona oko vrata koja nisu mogli skinuti bez posebnog alata!
Ta zvona, u pokušaju bjegstva, olakšavali su psima da ih lakše pronađu i izgrizu, većinu ubiju, aaa rendžerima i vlasnicima je bio merak pucati iz Winchesterki po mraku na osnov zvuka zvončića, pjevajući stihove:
JINGLE BELL, JINGLE BELL, odakle je i nastala strahopoštovana numera:
ZVONČIĆI!
Ovako ću ja pomalo i povremeno updateovati auditorij sa paralelno ispravnim infosima HISTORIJE finih naroda koji su potamanili 65 miliona ljudi u par godina, a toj novonastaloj rasi pripada dosta EU naroda: Francuzi, Englezi, Holandezi, Belgijanci, Portugalci, dijelom Španci!
Fini neki ljudi ovi Americosi
Fotografija iz posta je djelo (arhivirano: ovdje) umjetnika Fabrisa Monteira iz kolekcije “Maroons”, o kojoj se kaže: (arhivirano: ovdje)
“Maroon je engleska riječ koja potiče od španskog, „Cimaron“, što znači živjeti na vrhovima. Između 16. i 19. vijeka, procjenjuje se da je 12 miliona Afrikanaca porobljeno i poslato u Ameriku. Tokom mnogih putovanja između Afrike i Amerike, procjenjuje se da je skoro 2 miliona Afrikanaca umrlo prije nego što su stigli u „novi svijet“. Zajednice slobodnih Afrikanaca koji su izbjegli užasne uslove ropstva širom Amerike, živjeli su i bukvalno i figurativno „na vrhovima“ kao bjegunci koji su rizikovali svoje živote za slobodu.
Pošto su Marooni predstavljali ozbiljnu prijetnju kolonijalnom društvu, ove zajednice slobodnih Afrikanaca živjele su u stalnoj opasnosti. Afrikanci, koji su pokušali da pobjegnu i uhvaćeni su, bili su podvrgnuti strašnoj torturi primjenom metalnih maski, kragni i lanaca. Koristeći Code Noir, Monteiro je ponovo nacrtao planove pet različitih okova kojima su se kažnjavali ili obeshrabrivali robovi od bilo kakvog pokušaja bjekstva. Proučavao je rijetke, arhivske fotografije i litografije koje prikazuju gvozdene alate koji se koriste za kažnjavanje i na kraju obeshrabrivanje porobljenih Afrikanaca da traže slobodu.”
U Fejsbuk objavi, dakle, nije arhivska fotografija, već rekonstrukcija od strane umjetnika Monteira.
Što se tiče osnovne teme ove priče, pjesme “Jingle bells”, neki akademici jesu otvorili diskusiju (arhivirano: ovdje) o tome – da li ima veze sa rasizmom, ali ne onim koji ima veze sa Monteirovom postavkom.
Porijeklo i riječi pjesme
Jedna osnovna škola u Njujorku je čak izbacila pjesmu iz svog programa, a u objašnjenju (arhivirano: ovdje) predstavnika škole navodi se veza sa napravama sa zvonima na vratu robova.
Ali pjesma, po svemu sudeći, ima drugo značenje. Nastala je (arhivirano: ovdje) 1857. i napisao je Džejms Lord Pirpont. Polemika (usko vezana za priču oko rasizma) se vodi oko toga da li je nastala u Masačusetsu ili Džordžiji. Prvobitno nije bila zamišljena kao novogodišnja ili božićna pjesma i imala je drugi naziv: “One horse open sleigh”, ili “Otvorene sanke koje vuče jedan konj”. Takođe, taj dio pjevaju ljudi širom svijeta dan-danas.
Tekst je blago mijenjan i modifikovan kroz decenije, a danas se ne pjeva cijeli. Kako piše na brojnim adresama, najvjerovatnije je plod nemirnog duha autora Pirponta: (1, 2, 3)
“S obzirom na buntovničku prirodu tekstopisca, ne bi trebalo da bude iznenađujuće što „Jingle Bells“ ima pomalo buntovnički stav bez razloga. Manje poznati stihovi pjesme opisuju “dizanje” djevojaka, trke po snijegu i sudar pri velikoj brzini. Tekst „idi dok si mlad“ u završnom stihu… teško da govori o svetoj ili tihoj noći.”
“Tekst govori o mladom paru koji ide u šokantnu vožnju saonicama bez pratnje prije nego što se saonice prevrnu, a u posljednjem stihu, pjesma savjetuje mladiće koji žele da pokupe lijepe devojke da sebi nabave zaista brze sanke.”
„Jingle Bells prikazuje uzbuđenje sniježnog dana, ekvivalent “sudara” iz 18. vijeka, a završava se prevrtanjem na ledenom tlu.”
Na ovu temu pisale su i kolege iz Lead stories, a u njihovom tekstu se kaže: (arhivirano: ovdje)
“Da li pjesma „Jingle Bells“ skriveno spominje robove koji su bili primorani da nose zvona kako bi se lako pratili ako pokušaju da pobjegnu pod okriljem noći? Ne, to nije tačno: pjesma “Jingle Bells”, prvobitno nazvana “One Horse Open Sleigh”, je pjesma o zabavi zimske vožnje saonicama. Pjesma ne govori o ubijanju robova ili robova koji nose zvona, iako nije bez kontroverze o rasističkoj istoriji.”
Poveznica sa rasizmom je činjenica da se “Jingle bells” izvodila (arhivirano: ovdje) po takozvanim “minstrel shows” (arhivirano: ovdje), koji su nerijetko uključivali i tačke pod nazivom “blackface” (arhivirano: ovdje), a koji su sveukupno defakto služili da unize ljude koji nijesu bili bijele boje kože.
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
