Gotovo dvije godine od pojave koronavirusa, pojedini teoretičari zavjere i dalje dovode u pitanje činjenicu da se uopšte radi o virusu, uz mistifikovanje uzroka smrti zbog toga što se, navodno, obdukcija uopšte ne radi. Neizbježan sastojak takve teorije je i očigledan lijek kojim se COVID-19 može izliječiti. U jednoj od takvih Facebook objava se navodi:
„Singapur je postao prva država u svijetu koja je izvršila obdukciju tijela sa COVID-19. Nakon temeljitog istraživanja otkriveno je da COVID-19 ne postoji kao virus, već kao bakterija koja je bila izložena zračenju i uzrokuje smrt ljudi zgrušavanjem u krvi. Utvrđeno je da bolest COVID-19 uzrokuje krvne ugruške, što dovodi do zgrušavanja krvi kod ljudi, te uzrokuje zgrušavanje krvi u venama, što otežava disanje osobi; Budući da mozak, srce i pluća ne mogu primiti kisik, zbog čega ljudi brzo umiru. Kako bi otkrili uzrok nedostatka respiratorne moći, liječnici u Singapuru nisu poslušali protokol WHO-a i izvršili su obdukciju COVID-19 … Nakon što je saznalo za ovo istraživanje, singapursko Ministarstvo zdravlja odmah je promijenilo protokol liječenja COVID-19 i dalo aspirin svojim pozitivnim pacijentima.“
Ova objava je zapravo modifikacija ranijih informacija koje su se prvo vezivale za Italiju, zatim za Njemačku, a potom i za Rusiju, koje su sve bile “prve zemlje u svijetu” koje su uradile obdukciju pacijenta preminulog od COVID-19. Nakon što se od početka ljeta ovakva informacija vezuje za još jednu pionir državu, ovog puta Singapur, reagovalo je i Ministarstvo zdravlja te zemlje:
„Objava u kojoj se navodi da je u Singapuru izvršena obdukcija pacijenta sa COVID-19 i ukazuje na navodne promjene u protoklu liječenja, uz pripisivanje sadržaja Ministarstvu zdravlja, nije tačna – Singapur nije izvršio takvu obdukciju, a u objavi su navedeni lažni podaci o patofiziologiji infekcije COVID-19, koji nijesu utemeljeni na dokazima. Ranija verzija ove objave, u kojoj se umjesto Singapura spominje Rusija, takođe je označena kao neistinita. Pozivamo javnost da ne širi neutemeljene informacije koje u javnosti mogu izazvati paniku.“
Navodi da protokol Svjetske zdravstvene organizacije nalaže da se ne vrši obdukcija takođe nijesu tačni. SZO je u martu 2020. godine objavila smjernice o postupanju sa tijelima pacijenata kod kojih je potvrđen COVID-19 ili za koje se sumnja da su bili zaraženi. Nikakve zabrane obdukcije nije bilo, već su iz SZO preporučili oprez zbog moguće zaraze radnika koji obavljaju obdukciju, budući da se radilo o početku epidemije kada se o virusu malo znalo. Inače, prva obdukcija pacijenta preminulog od COVID-19 izvršena je u slučaju osamdesetpetogodišnjeg Kineza u januaru 2020. godine, što je objavljeno i u Kineskom časopisu za sudsku medicinu u februaru 2020.
Teorija da COVID-19 uzrokuje bakterija, a ne virus, demantovana je odavno. Takođe, opšte poznata medicinska činjenica da se antibioticima ne tretiraju infekcije izazvane virusom, već bakterijom, potvrđena je i u slučaju COVID-19. Iz SZO su rekli da antibiotici ne liječe bolest, ali se pacijentima sa COVID-19 mogu davati kako bi se spriječila bakterijska koinfekcija. Sylvie Briand, direktorica SZO u čijoj je nadležnosti spremnost za zarazne bolesti na globalnom nivou, za kaže da upotreba antibiotika za liječenje COVID-19 neće pomoći, jer je riječ o virusu, a ne o bakteriji:
„Ali smo kod nekih hospitalizovanih pacijenata vidjeli da su dobili antibiotike, ne za liječenje COVID-19, već kako bi se spriječila superinfekcija bakterijama, jer su neki ljudi zaista krhki i bojimo se da uz COVID-19 mogu dobiti i bakterijsku infekciju.“
Kad je u pitanju liječenje COVID-19 aspirinom, SZO je revidirala 73 studije o efektima nesteroidnih antiinflamatornih ljekova – kao što su ibuprofen, aspirin, diklofenak i naproksen – na akutne respiratorne viruse i nije pronašla dokaze koji bi naveli na zaključak da se aspririnom može liječiti ili izliječiti COVID-19.
Ovu objavu ocjenjujemo kao lažnu vijest. Tu ocjenu dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
