“Brisel kao Brisel samo ćuti i gleda: Kurti na silu postavlja gradonačelnike u Mitrovici, a u Crnoj Gori Đukanović blokira narodnu volju!” – naslov je članka objavljenog na portalu Borba.me, koji je podijeljen i na njihovoj Facebook stranici.
Bez obzira na to što u naslovnoj konstrukciji imamo pominjanje Brisela, sami sadržaj teksta se ni u jednom dijelu ne bavi konkretno Briselom, administracijom, zvaničnicima Evropske unije (EU), njihovim izjavama i slično – već se samo na kraju teksta konstatuje identična fraza kao u naslovu da “Brisel ćuti i gleda”.
U tekstu koji je objavljen 15. decembra se navodi da “imamo dva flagrantna primjera kršenja svih demokratskih postulata na primjeru Crne Gore i tzv. države Kosovo”.
Tvrdnja o ćutanju Brisela nije tačna, što ćemo u nastavku teksta dokazati kroz nekoliko primjera.
Kada su u pitanju odnosi Srbije i Kosova, samo dan prije objave ovog članka – 14. decembra održan je bilatralni sastanak predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, Miroslava Lajčaka i predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića (nakon kojeg su se oglasili i Lajčak i Vučić).
Istog dana Lajčak se sastao i sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem.
„Ovo nije dobro i ne mislim da možemo da priuštimo da samo čekamo da se nešto loše desi. Tenzije ne pomažu nikome i ne mislim da je iko sretan zbog situacije na sjeveru Kosova“, kazao je u kratkoj izjavi medijima okupljenim ispred zgrade kosovske vlade.
Posjetu Lajčaka prethodno je najavio šef diplomatije EU, Žozep Borelj koji je od zemalja članica EU zatražio da pošalju dodatne jedinice EULEX-a na Kosovo.
„Posljednji incidenti potvrdili su da postoji zabrinjavajuće vrtoglavo opadanje u odnosima, sa oštećujućim posljedicama po građane Kosova, Srbije i cijelog regiona“, poručio je Borelj pozivajući obje strane da se uzdrže od nasilja i provokacija.
Da Brisel kontinuirano prati dešavanja u vezi sa situacijom na Kosovu potvrđuje i to što su diplomatski zvaničnici u Briselu nedavno naveli kako Unija, njene članice, posrednici u dijalogu i američki partneri smatraju kako se mora učiniti prodor ka rješenju za spornu situaciju oko Kosova jer više nema vremena zbog, kako su pojasnili, prelivanja upliva ukrajinskog rata i na Zapadni Balkan, gdje Rusija vidljivo djeluje.
Kada govorimo o situaciji u Crnoj Gori takođe svjedočimo da su reakcije EU zvaničnika učestale, što je slučaj i sa najnovijim dešavanjima u našoj zemlji koja se, između ostalog, odnose na zastoj izbora sudija Ustavnog suda (što se takođe pominje u tekstu koji je predmet ove analize).
“Svi politički akteri u Crnoj Gori moraju hitno da preduzmu radnje kako bi osigurali funkcionisanje Ustavnog suda i poništili izmjene i dopune Zakona o predsjedniku”, poručila je 12. decembra portparolka Evropske komisije Ana Pisonero, prenijeli su domaći mediji.
Povodom trenutne situacije u Crnoj Gori na Twitteru se (13.decembra) oglasio i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.
“Imenovanje članova Ustavnog suda je neophodno radi zaštite osnovnih prava crnogorskih građana. EU podržava da svi politički akteri preduzmu hitne mjere kako bi osigurali operativnu funkcionalnost Ustavnog suda”, poručio je evropski komesar, prenijeli su mediji.
Jedna od posljednjih poruka EU jeste i izjava ministarke vanjskih poslova Slovenije, Tanje Fajon koja je poručila da bi, ako Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije i ne izađe iz krize u vezi s Ustavnim sudom, EU mogla u januaru ili februaru razmatrati kako da zaustavi pregovarački proces. Ona je s austrijskim ministrom za evropske i međunarodne poslove Aleksanderom Šalenbergom boravila u Crnoj Gori, po mandatu visokog predstavnika EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja.
Dakle, na osnovu navedenih primjera zaključujemo da prethodni period kada su u pitanju odnosi Srbije i Kosova, te dešavanja u Crnoj Gori nije obilježilo ćutanje Brisela kako se to senzacionalistički i bez dokaza tvrdi u naslovu sporne objave, već su kontinuirano stizale poruke od više različitih zvaničnika.
Zbog činjenice da dio naslovne konstrukcije spornog teksta nije istinit, niti oslikava sadržaj iz samog članka ovaj sadržaj ocijeli smo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
