Sve više se govori o raskolu između predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog, i glavnokomandujućeg ukrajinske vojske, Valerija Zalužnog. Obojica su do sada uživali veliku podršku među narodom, a ako je vjerovati medijima, Zalužni trenutno “vodi”, pa ga neki vide kao skorog nasljednika Zelenskog.
Dok priče kolaju, na Fejsbuku se dijeli post u kojem se kaže:
Zalužni je osnovao stranku, koja se zove Zalužni partija! Ah, originalnog imena….povlači se sa mjesta zapovjednika i kandidira se za predsjednika Ukrajine. Što mislite hoće li Zelenski raspisati izbore?
Pretragom nije moguće doći do informacije da je zapovjednik ukrajinskih snaga osnovao partiju, niti da se povlači sa te pozicije, a kamoli da će se kandidovati za predsjednika.
Ukrajinci su po redovnom rasporedu trebali da biraju predsjednika u martu 2024, ali je Zelenski indirektno najavio da do toga neće doći, da je ovo vrijeme za odbranu, borbu, te da izbori nijesu prigodni u ovom trenutku. Izbori svakako ne mogu biti održani u vremenu vanrednog stanja, koje je na snazi u Ukrajini, a koje se produžava na svakih 90 dana.
Priča oko svađe Zelenskog i Zalužnog, kao i njegov eventualni upliv u politiku, u ukrajinskom državnom vrhu viđeni su kao dio ruske propagande. Ministar odbrane, Rustem Umerov, rekao je da konflikt ne postoji i da je to fikcija, dok portparol ukrajinske vojne obavještajne agencije GUR, Andrij Jusov, upravo vidi ulogu Rusije u cijeloj toj priči, u cilju “bacanja špice” među narod i konačnog odlaska Zelenskog sa mjesta predsjednika.
I dok, naravno, postoji mogućnos, da se ukrajinski predsjednik zaista suočava sa političkim pritiscima i kritikama opozicije, možda ima nečega u odnosima sa Zalužnim što se događa iza kulisa, u ovom trenutku jedno je jasno – nema dokaza da je zapovjednik ukrajinske vojske osnovao stranku, te da se ona zove “Zalužni partija”.
Ova informacija dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
