Od početka rata u Ukrajini, NATO i zapadni partneri sveukupno, stavili su se na stranu napadnute zemlje. Kako je vrijeme odmicalo, tako je rasla i pomoć, kako u novcu, tako i u naoružanju. S obzirom na to da se bori protiv moćnijeg protivnika, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, zatražio je zapadne borbene avione, ali za sada je naišao na polovičan odgovor.
Kako su partneri uzdržani kada je slanje aviona u pitanju, to je otvorilo prostor za razne interpretacije na istoku. Jedan od narativa glasi:
POTPUNI SLOM ZAPADA: Piloti NATO-a odbijaju odlazak u Ukrajinu
Prije svega, plan da “NATO piloti” idu u Ukrajinu teško da je postojao jer, između ostalog, oni ne postoje. Postoje piloti država članica Alijanse. Na drugoj strani, plan da avioni stignu u Ukrajinu, polako počinje da se realizuje. Poljska i Slovačka su za sada jedine NATO članice koje su najavile da će poslati ukupno 17 lovaca MIG-29.
Zelenski se nada da će od SAD, Švedske, Velike Britanije i ostalih dobiti savremenije avione, ali vlade tih zemalja i dalje mjere šta im je činiti iz, najprije, dva razloga: prvi je taj što bi Kremlj takav potez mogao okarakterisati kao njihov direktan ulazak u sukob, a drugi je – obuka pilota.
Obuka za američki F-16, ili evropski Tajfun bi mogla potrajati, jer oni ne bi bili tako laki za rukovanje ukrajinskim posadama kao, na primjer, MIG-ovi koje šalju Poljska i Slovačka, jer sa njima imaju iskustva.
Ako se desi da se Ukrajincima odobri savremenije naoružanje, “NATO piloti” svakako ne bi ni morali da idu u Ukrajinu, već bi ukrajinski piloti nakon završenih obuka u zapadnim zemljama mogli dopremiti lovce na front.
Anti-zapadni narativ
Ruska propaganda se služi stavovima lokalnih analitičara (kao u spornoj objavi) i manipulisanjem činjenicama kako bi diskreditovala zapadne ukrajinske partnere, ili čak kako bi se među njima predstavila neka vrsta razdora. Raskrinkavanje je o tome više puta pisalo.
Zapadni front, kao u slučaju ustupanja lovaca Ukrajini, nije uvijek jedinstven, ali pomoć koju Ukrajina prima u novcu i naoružanju nije zanemarljiva. Naprotiv.
Sporna objava dobija ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.