Kada je u pitanju diskreditacija vakcine protiv Covida19, antivakseri ne prezaju ni od istorijskih falsifikata.
Jedan od ovakvih primjera postao je viralan, pa se društvenim mrežama podijelio više 40.000 puta.
U objavi se vidi fotografija natpisa iz zloglasnog nacističkog logora Aušvic – „rad oslobođa“, ali je umjesto riječi rad umjetnut logo kompanije Pfizer, koja je radila na razvoju jedne od vakcina.
U opisu fotografije se navodi:
„U slučaju da se neko ne sjeća, Fajzer i Bajer su obezbjeđivali lijekove i vakcine za eksperimente sa ljudima u koncentracionim logorima u Njemačkoj“
Ipak, ova tvrdnja je lažna. Demanti da je Pfizer učestvovao u distribuciji vakcina i lijekova za eksperimente u logoru u kojem je stradalo više od milion Jevreja, stigla je iz muzeja „Aušvic Birkenau“.
„Kompanija Pfizer nije bila povezana sa logorom „Aušvic-Birkenau“, niti sa bilo kojim drugim koncentracionim logorom. To je samo hipoteza“, rekao je za AFP Dr Pjotr Setkievic, čelnik Istraživačkog centra u muzeju.
On je, kako AFP piše, kazao i da je sa poznatom farmaceutskom kompanijom Bayer, drugačiji slučaj. Setkievic navodi da je Bajer bio dio velikog hemisjkog koncerna „IG Farben“, koji je proizvodio različite hemijske produkte, poput gume, sintetičkih goriva, bojnih otrova i lijekova. Navodi i da je 10.000 zatočenika iz logora izgradilo fabriku gume u Osvičimu, upravo za ovaj koncern, te je tako, Bayer, povezan sa nacističkim logorom.
On kaže i da je teško povezati „Pfizer“ sa nacistima jer je, kako navodi, jedino njemačko u ovoj kompaniji ime osnivača – Čarsla Fajzera i njegovog rođaka Čarsla Erharta Fajzera, koji su kompaniju osnovali u Americi kao imigranti koji su u tu zemlju došli 1849. Ni partnerska firma „Pfizera“, BioNTech, ne može se povezati sa nacistima jer je osnovana tek 2008. godine.
Setkievic kaže i da je poznato da je kompanija Bayer SS doktorima dostavljala lijekove koje su testirali nad zarobljenicima.
Ovu objavu ocijenili smo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Viralne objave: Dezinformacija
