Širenje tekstova sa senzacionalističkim naslovima i nepotpunim sadržajem koji ne poštuju osnovna pravila novinarske profesije da čitaocima prenesu kompletnu informaciju svakodnevna je pojava. Na taj način rođena je i afera “Bajdenova naredba”.
Primjer za to je objava na društvenim mrežama, teksta u vezi dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) povodom naredbe predsjednika Džoa Bajdena o suzbijanju pandemije koronavirusa koja se odnosi na obavezno vakcinisanje ili testiranje u privatnim firmama sa više od 100 zaposlenih.
Ovaj članak objavljen je pod nazivom “Amerika slavi: Srušena odluka o obaveznom vakcinisanju i testiranju“. U njemu se navodi:
“Američki Senat, u kojemu demokrate imaju većinu, prihvatio je mjeru koju su predložili republikanci, a kojom bi se srušila Bajdenova odluka o uvođenju obaveznog vakcinisanja ili testiranja u privatnim firmama. Dvojica demokratskih zastupnika priključila su se republikanskoj inicijativi, koja je tako izglasana sa 52 glasa za i 48 protiv, prije nego što je upućena u Predstavnički dom. Zakonom bi se odbacila mjera Bajdenove administracije koja predviđa obavezno vakcinisanje ili testiranje na koronavirus za sve radnike firmi s više od stotinu zaposlenih, a koja bi obuhvatila milione zaposlenih”.
Iako se iz naslova teksta može zaključiti da je u Americi ukinuta naredba o obaveznom vakcinisanju i testiranju koju je predložio predsjednik SAD –a Džo Bajden sredinom septembra to nije tačno.
Đavo je u detaljima
Tačno je da je američki Senat koji kontrolišu demokrate podržao predlog zakona republikanaca da se ukinu, ali zakon još nije stupio na snagu što je Rojters objasnio.
U svom tekstu Rojters navodi da je predlog Republikanaca dobio dodatna dva glasa Demokrata tako da je usvojen sa ukupno 52 glasa u Senatu.
“Glasanje sa 52 prema 48 šalje zakon u Predstavnički dom predvođen demokratama, gde se suočava sa jakim vjetrovima, dok je Bajden zaprijetio da će na njega staviti veto. Zakon bi poništio pravila administracije koja nalažu preduzećima sa 100 ili više radnika da zahtijevaju vakcinaciju ili testiranje na koronavirus za milione zaposlenih. Mjera nije bila podvrgnuta pravilima Senata koja zahtijevaju da se 60 od 100 njegovih članova složi oko većine zakona, što znači da bi mogla da se usvoji prostom većinom od 51 glas. Dvojica demokrata u Senatu – Džo Mančin iz Zapadne Virdžinije i Džon Tester iz Montane – pridružili su se 50-ci republikanaca u glasanju za predlog zakona”, objašnjava Rojters.
Prema prvom članu američkog Ustava svaki zakonski predlog koji prođe Senat i Predstavnički dom ( koji zajedno čine američki Kongres) prije nego postane zakon podnosi se predsjedniku SAD-a. Predsjednik , ako se saglasi potpisuje zakon, a ako se ne saglasi onda ga vraća sa svojim primjedbama u onaj dom koji ga je sačinio, koji u cjelosti unosi primjedbe i ponovo ga pretresa.
“Ako se posle takvog ponovnog pretresanja dvije trećine tog doma saglase da prihvate predlog zakona, on se, zajedno sa svim primjedbama šalje drugom domu koji ga na isti način ponovo pretresa, pa ako ga prihvate dvije trećine tog doma, on postaje zakon”, piše u američkom Ustavu.
Bajdenova naredba koja bi trebalo da važi od 4.januara naredne godine suspendnovana je pred nekim američkim sudovima.
Ovu objavu ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
