Polako se navikavamo da senzacionalizam i piramide idu ‘ruku pod ruku’. Razni pseudoarheolozi i teoretičari zavjere ih ‘pronalaze’ u svakom ćošku svijeta. Međutim, tvrdnja koja se pojavila u posljednje vrijeme nas je ipak dočekala nespremne i iznenadila. Naime, na društvenim mrežama se može vidjeti video snimak (arhivirano) koji prikazuje planinski vrh na Antarktiku, u obliku piramide, uz tvrdnje da se ispod snijega i leda kriju dokazi o ‘zaboravljenoj drevnoj civilizaciji’. Objava na ovu temu ima više (1, 2, 3) (arhivirano 1, 2, 3), a pojedine objave idu toliko daleko da ove navodne strukture povezuju sa „vremenskim manipulacijama zlih parazita“ i „pravim razlogom postojanja Atlantskog sporazuma“.
Piramide su pronađene na Antarktiku, a samo Bog zna koliko ih još leži pod svim tim snijegom.
To dokazuje da je na svim kontinentima postojala jednaka civilizacija, prije ledenog doba ili vremenske manipulacije zlih parazita koji su kontrolirali Zemlju.
To je pravi razlog za Atlantski sporazum, budući da su mnoge od ovih struktura još uvijek pod snijegom i ledom.
Ovi dokazi su u suprotnosti sa svime što smo naučili u školi i pobijaju lažnu priču da je civilizacija počela vrlo primitivno i postajala sve tehnološki naprednija. Nikada nismo bili primitivni, barem ne ovdje na Zemlji.
Međutim, ove tvrdnje nemaju nikakvo utemeljenje u stvarnim, naučno provjerenim podacima.
O čemu se tačno radi?
U objavi koja se dijeli na društvenim mrežama navodi se da se na Antarktiku nalazi piramida koja dokazuje postojanje napredne civilizacije prije ledenog doba. Uz to se implicira da su takve strukture zataškane, te da „sve što učimo u školi o istoriji civilizacije“ nije tačno. Kao „dokaz“ se prilaže video snimak sa Google Earth-a, na kojem se vidi planinski vrh oštrog, piramidalnog oblika.
Planina prikazana u ovim video snimcima nalazi se u blizini Ellsworth Mountains, najviših planina na Antarktiku, smještenih duboko u unutrašnjosti kontinenta, oko 1.200 km od Južnog pola. Riječ je o vrsti geološke formacije poznatoj pod imenom nunatak – planinski vrh koji viri iznad ledenog pokrivača. Konkretno, ova formacija ima oblik koji podsjeća na piramidu, ali je potpuno prirodnog porijekla. Geolozi ovu vrstu formacija nazivaju ‘piramidalni vrhovi’ ili ‘hornovi’ – a jedan od najpoznatijih primjera je Matterhorn u Švajcarskoj, ili manje poznati vrh Alpamayo u Peruu. Takvi vrhovi nastaju kroz procese glacijalne erozije, kada se lednici povlače niz planinu i vremenom oblikuju oštre vrhove i simetrične strane. Dakle, njegova lokacija odgovara okruženju u kojem se ovakav tip vrhova formira. Zapravo, proces glacijalne erozije je čest na Antarktiku, što potvrđuje veliki broj hornova i piramidalnih vrhova u blizini. Mnogi piramidalni vrhovi zabilježeni su u izvještaju pod nazivom „Geografska imena Antarktika“ (Geographic Names of the Antarctic), uključujući Abbott Peak, planinu Achilles i nekoliko drugih.
Prema Rječniku glacioloških termina Geološkog zavoda SAD-a (United States Geological Survey Glossary of Glacier Terminology USGS), hornovi su „šiljasti planinski vrhovi, tipično piramidalnog oblika, omeđeni zidovima tri ili više cirkova“ – udubljenja koja nastaju usljed kretanja lednika. Kada planinski vrh ima četiri simetrične strane, nazivaju ga Matterhorn tipom.
Zašto planina izgleda “vještački”?
U videima koji kruže društvenim mrežama, baza planine je prekrivena snijegom i ledom, što dodatno pojačava utisak pravilnosti oblika. Ipak, ovo nije dokaz da je riječ o građevini. Kako objašnjavaju stručnjaci iz oblasti geomorfologije, piramidalni vrhovi često imaju vizuelnu sličnost sa strukturama poput piramida, ali to ne znači da su ih napravili ljudi.
Profesor ekologije Mauri Pelto (arhivirano) sa Nikols koledža u Masačusetsu (Nichols College, Massachusetts, SAD) objasnio je za Live Science (arhivirano) da su strane ove planine oblikovane kroz milione godina djelovanjem procesa smrzavanja i odmrzavanja – kada voda ulazi u pukotine tokom dana, a potom se smrzava noću, šireći se i polako lomeći stijene. Tako nastaju oštri rubovi i pravilni oblici, koje ljudi često pogrešno tumače kao vještačke.
Postoji li išta što podržava priču o drevnoj civilizaciji na Antarktiku?
Ne. Nema apsolutno nikakvih arheoloških, antropoloških ni istorijskih dokaza da je Antarktik ikada bio naseljen drevnim civilizacijama. Područje je ekstremno negostoljubivo za život ljudi, čak i u najtoplijim geološkim periodima.
Osim toga, Antarktik se proučava već više od jednog vijeka – posebno od početka 20. vijeka – kroz ekspedicije, satelitska snimanja i naučne misije. Do danas nijedna piramida niti bilo kakva ljudska struktura nije pronađena ispod leda.
Šta je sa Atlantskim (Antarktičkim) sporazumom?
Tvrdnja da su ‘piramide’ razlog postojanja Antarktičkog sporazuma (Antarctic Treaty, 1959) je jednako neutemeljena. Ovaj međunarodni ugovor, koji su potpisale najuticajnije zemlje svijeta, zabranjuje militarizaciju Antarktika i omogućava isključivo naučna istraživanja. Cilj nije „zataškivanje“, već očuvanje kontinenta za mirnodopske i naučne svrhe.
Svi dokumenti i protokoli ovog ugovora su javno dostupni. Nema nikakvih tajnih klauzula niti ikakvih naznaka da se krije postojanje piramida ili civilizacija.
Tvrdnje o piramidama na Antarktiku, zaboravljenim civilizacijama i zavjerama koje uključuju klimatske manipulacije nemaju nikakvo činjenično utemeljenje. Riječ je o geološki objašnjivom fenomenu, koji pojedinci na društvenim mrežama pogrešno tumače ili senzacionalistički zloupotrebljavaju.
Takve objave često djeluju kao teorije zavjere koje pokušavaju da izazovu nepovjerenje u nauku, obrazovanje i institucije. U stvarnosti, Antarktik ostaje jedno od najfascinantnijih, ali i najbolje proučenih nenaseljenih područja na planeti – i upravo nauka, a ne misterije, nam pomaže da ga razumijemo.
Ova objava dobija ocjenu – teorija zavjere.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
