Izrael priprema odgovor na iranski napad – prvi direktni napad na Izrael sa iranske teritorije. Trinaestog aprila, nekoliko stotina dronova i raketa poletjelo je prema Izraelu, a prema navodima izraelskih vlasti, gotovo sve su uspjeli da obore, uz pomoć partnera. Napad nije išao samo iz Irana, već i iz Iraka, Sirije i Jemena.
Kada god se dogodi napad na Izrael, u javnosti se veliča nadaleko poznati izraelski sistem protivvazdušne odbrane pod nazivom “Iron dome”, iliti Gvozdena/željezna kupola. Nakon posljednjih dešavanja krenule su dezinformacije, pa se na Fejsbuku pojavio snimak koji navodno dokazuje da je Gvozdena kupola popustila. U objavi se još kaže: (arhivirano: ovdje)
UPOZORENJE: ŽELJEZNA KUPOLA JE ELIMINIRANA !!! IRAN DOLAZI!!!
Nije stvarni video, u pitanju je animacija
U svjetskim medijima nema navoda o tome da je Gvozdena kupola doživjela krah. Štaviše, snimak u pomenutoj objavi nije stvaran. U pitanju je animacija.
3D umjetnik pod nazivom Borisao Blois, često dijeli svoj rad na društvenim mrežama. Tako je podijelio i ovaj snimak i to u oktobru 2021. Na Instagramu se može vidjeti od osmog oktobra 2021, kada je jasno stavio do znanja da je u pitanju CGI – computer generated imagery, odnosno kompjuterski generisan sadržaj. Nekoliko dana kasnije, Blois je postavio duži uradak na Jutjub. U naslovu se kaže:
Da li želite da znate kako je bilo u DRUGOM SVETSKOM RATU? Ovo je za vas…
U opisu svog kanala na Jutjubu on ističe:
Ja sam 21-godišnji momak koji želi da pravi priče, sa oružjem animacije u rukama.
Kolege iz Lead Stories takođe su dokazivale da je u pitanju animacija i to krajem februara 2022, tek po početku ruske agresije na Ukrajinu, kada su pisali da se ne radi o stvarnom snimku konflikta. Odnosno, Bloisov rad je i tada korišćen za širenje dezinformacija.
Izraelski sistem Gvozdena kupola, u suštini, treći je prsten odbrane od vazdušnog napada. S obzirom na to da je napad krenuo izdaleka, prije njega su pokrenuti sistemi Strijela i Davidova praćka. Poenta priče je ta da Gvozdena kupola ne bi mogla tek tako biti uništena, kao što se tvrdi u objavi. U analizi DW-a se kaže:
“… Kupola lansira odbrambenu raketu samo kada radar i kontrolni centar – i jedno i drugo se nalazi na kamionima – proračunaju da raketa ide ka gradu ili selu. U blizini mobilnog radara nalaze se četiri lansirne jedinice opremljene sa po dvadeset raketa dometa od četiri do sedamnaest kilometara.
Računa se da jedan ovakav sistem može da zaštiti površinu od 150 kvadratnih kilometara, što odgovara gradu srednje veličine. Istovremeno može da zabilježi šest neprijateljskih raketa. Odbrambeni projektil je juri po nebu i eksplodira u blizini, uništavajući tako i projektil Hamasa. Tada i dalje postoji opasnost od krhotina koje padaju iz vazduha, mada inteligentni projektili teže da unište raketu van naseljenog mesta.
U Izraelu je ukupno deset ovakvih sistema. Neki stručnjaci kažu da bi bolje bilo da ih je trinaest, jer bi tako mogla da se pokrije čitava teritorija. Izrael ima i druge protivvazdušne sisteme („Davidova praćka“, „Strijela“) koji, za razliku od Gvozdene kupole, ne pokrivaju rakete kratkog dometa do 70 kilometara, već one srednjeg i dugog dometa…”
Ova objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
