Odnosi Srbije i Kosova pogoršani su posljednjih sedmica, a događaje prate žustre reakcije javnosti – građana i medija.
Međunarodna zajednica nastoji da stabilizuje odnose dvije države, što pokušavaju i specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.
Crnogorski portal In4s i regionalni Sputnik su upravo nakon njihovog nedavnog pojavljivanja u medijima objavili tekstove sa sljedećim naslovima:
Medijska hijena: Američka voditeljka dva puta nazvala Srbe „fašističkom formacijom“ pred Eskobarom i Lajčakom!
Skandal: Američka voditeljka nazvala Srbe „fašističkom formacijom“ pred Eskobarom i Lajčakom
Ovi tekstovi našli su se i na portalima Vaseljenska i Iskra, a sadržaj su ubrzo podijelili i pojedini korisnici Fejsbuka (1, 2, 3).
Nije tačno da je novinarka u razgovoru sa Lajčakom i Eskobarom Srbe nazvala fašističkom formacijom.
U to se možemo uvjeriti putem objavljenog snimka razgovora koji je je dostupan na Ju Tjubu (05:19).
Novinarka je sagovornike pitala sljedeće:
“Kako odgovarate na zabrinutost premijera Kurtija zbog fašističke milicije koja je prisutna na sjeveru Kosova i napada na novinare i trupe KFOR-a? Kako ocjenjujete tu zabrinutost na sjeveru?”
Dakle, novinarka se osvrnula na izjavu kosovskog premijera Aljbina Kurtija koji je nedavno u izjavi za CNN rekao da neće predati zemlju „fašističkoj milciji”, o čemu su izvijestili i domaći mediji.
“Blisko sarađujemo sa međunarodnim faktorima, posebno sa SAD i EU, koje smatramo veoma vrijednim saveznicima i partnerima. Daćemo sve od sebe. Ali neću predati demokratsku republiku fašističkoj miliciji”, rekao je Kurti.
Iz navedenog je jasno da novinarka nije rekla da su Srbi “fašistička formacija”, već je pitanje formulisala na način što se osvrnula na riječi kosovskog premijera, nakon čega je zatražila komentar od sagovornika.
Medijske i objave na Fejsbuku ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
