Čini se da je vještačka inteligencija toliko napredovala da često za pojedine fotografije i video snimke bez dodatne i detaljne provjere ne možemo utvrditi da li su realne ili ne.
Krizne situacije, poput požara koji su pogodili Los Anđeles, idealne su da ovakvi sadržaji prodru do masovnije publike.
U trenutku dok je vatrena stihija u Los Anđelesu ostavljala ruinirana imanja, jedna kuća je ostala savršeno očuvanaa, bar ako je vjerovati pojedinim korisnicima Fejsbuka, (1, 2, 3, 4, 5, 6) koji su saznali da je njen vlasnik i legendarni glumac Čak Noris.
“Kuća Čak Norisa u L.A.”.
Fotografija kuće koja je opstala u požaru dok je njeno okruženje potpuno uništeno nije stvarna – generisana je vještačkom inteligencijom, te samim tim, ne ulazeći u moguće satirične interpretacije, čuveni glumac ne može biti njen vlasnik.
Italijanska faktčeking platforma Open Online, kao i bugarska platforma FactCheck.bg su i dokazale da slika nije vjerodostojna, već je generisana uz pomoć modela vještačke inteligencije kompanije Gugl.
Kada se generišu slike uz korišćenje njihovih modela vještačke inteligencije, na tim fotografijama se dodaje svojevrsni digitalni žig (eng. watermark), poznat kao „SynthID“.
Ova oznaka ostaje neprimjetna za ljudsko oko, ali ga računari mogu detektovati radi identifikacije slike.
Dakle, Gugl je razvio interni sistem koji omogućava identifikaciju SynthID-a i korisnicima omogućava da utvrde da li je slika generisana vještačkom inteligencijom.
A fakt-čekeri Open online su obrnutom pretragom fotografije na Gugl pretraživaču i na osnovu funkcije koja pruža “informacije o slici” došli do zaključka da slika nije stvarna.
Bugarska platforma FactCheck.bg je iskoristila softver za prepoznavanje AI fotografija, koji je pokazao na visok stepen vjerovatnoće da fotografija nije stvarna.
Američki mediji su izvijestili da su pojedine kuće zaista preživjele požare u Los Anđelesu, kako je izvijestio Bloomberg.
“Greg Čejsen, arhitekta jedne od tih kuća, izjavio je da je „sreća bila najvažniji faktor“, ali je istakao i da su u slučaju zgrade koju je on projektovao napravljeni „dizajnerski izbori otporni na požare“, uključujući zidove kuće koji imaju protivpožarnu klasifikaciju od jednog sata, što znači da mogu izdržati vatru duže vrijeme”, prenosi Blumberg.
Objavama dajemo ocjenu lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
Ipak, kako je opis fotografije za koju je jasno da je lažna, šaljiv, objava dobija ocjenu satira.
Ocjenu „Satira“ dobija medijski sadržaj koji koristi izmišljene vijesti s ciljem satiričnog prikaza stvarnosti. Ovo je primjer medijskog izvještaja koji nije problematičan, ako medij jasno naznači da se radi o satiričnom sadržaju. Cilj uključivanja ove ocjene u metodologiju jeste ukazivanje na ovu vrstu sadržaja u situacijama kada on može napraviti privid da se radi o istinitom medijskom izvještaju i postati potencijalno štetan u slučaju daljeg prenošenja bez provjere i jasne naznake da se radi o satiri. U našoj metodologiji, ovu ocjenu dobija samo sadržaj za koji medij koji je autor istog jasno naglasi da je riječ o satiri.
