Lažna sahrana snimljena u Jordanu pokazuje izbjegavanje policijskog časa

1322

Doba svakodnevnog objavljivanja amaterskih video snimaka zabilježenih telefonima pored brzine i velike dostupnosti informacijama o događajima koji se dešavaju na drugoj strani svijeta donijeli su i brzo šrienje dezinformacija. Objavljivanje snimaka koji nemaju veze sa pandemijom koronavirusa i stavljanje ih u kontekst lažiranja pandemije odavno nije novost.

Iako je, prema podacima sajta worldometers do 2. juna od COVID-19 širom svijeta preminulo više od 3,5 miliona ljudi pojedinci na društvenim mrežama objavljivanjem snimaka pokušavaju da „dokažu“ da se smrtni slučajevi lažiraju.

Takav je slučaj i sa videom na kojem se vidi grupa ljudi na navodnoj sahrani a koja u jednom momentu spušta preminulu osobu i panično bježi.

Uz video je podijeljen i sljedeći opis:

„PLANdemija?!? Začula se VAZDUŠNA OPASNOST…POGLEDAJTE!!!! FB JE UKINUO TON, čula se VAZDUŠNA OPASNOST, to je RAZLOG BEŽANJA!!!!! ŠTA REĆI…KOME…?“.

Ovaj video ipak, nema veze sa smrtnim slučajevima u pandemiji, a naročito ne sa lažiranjem broja žrtava koronavirusa.

Video je snimljen u Jordanu a na mrežama se dijeli od marta 2020. godine. Lažna sahrana, kako je je 24. marta prošle godine izvijestila jordanska agencija Roya News zapravo je bila način na koji je lokalno stanovništvo izbjegavalo policijski čas, odnosno domišljat način za kretanja u vrijeme njegove zabrane.

Video su dijelile i druge medijske kuće, u istom kontekstu, pokazujući kako mještani izbjegavaju zabranu kretanja.

Rojters, koji se bavio ovom objavom, koja se vezivala i sukobe između Izraela i Palestine i tvrdilo se da se radi o lažiranju stradanja na palestinskoj strani, takođe je utvrdio da je snimak nastao u Jordanu i da se na njemu nalaze stanovnici koji izbjegavaju policijski čas.

Zbog svega navedenog ova objava dobija ocjenu lažna vijest.

Lažna vijest Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.