Iako se, više od godinu dana od izbijanja pandemije COVID-19, konačno nazire olakšanje koje donosi masovna vakcinacija širom svijeta, na društvenim mrežama se i dalje dijele postovi kojima se izražava sumnja u pandemiju i njeno postojanje.
Tako je jedan Facebook korisnik objavio 6. aprila fotografiju sa tekstom na engleskom jeziku, koji u prevodu glasi:
„Maske su im važne jer su vizuelni podsjetnik na pandemiju. Ne vidimo pretjeranu smrtnost. Ne vidimo svugdje kola hitne pomoći. Mrtvačnice nijesu pretrpane. Nema masovnih grobnica za umrle. Sve što vidimo je… Maska!“
Uz fotografiju u postu piše: „Strah nije prirodno stanje. Potreban je konstantan podsjetnik.“ Fotografija je podijeljena više od 4.000 puta.
Prije svega, maske ne predstavljaju nikakav simbol niti vizuelni podsjetnik na pandemiju, već je njihova svrha više nego jasna od samog početka pandemije – nošenje maski sprečava širenje virusa među ljudima koji je do sada odnio više od 3,3 miliona ljudskih života. O dezinformacijama kad je upotreba maski u pitanju smo pisali više puta u okviru naših analiza (link, link, link), ali i ovog puta ćemo još jednom podsjetiti da su maske dio sveobuhvatne strategije Svjetske zdravstvene organizacije za suzbijanje prenošenja virusa i spašavanje života, uz održavanje fizičke distance, higijenu ruku i izbjegavanje dodirivanja lica i maske.
Nošenje maski boljeg kvaliteta koje filtriraju vazduh postaje sve važnije u svijetlu novih saznanja o načinu prenošenja koronavirusa, gdje se poseban fokus osim kapljičnog prenosa i prenosa sa kontaminiranih površina stavlja i na vazdušnu transmisiju.
O “pretjeranoj” smrtnosti dovoljno govori već naveden podatak o broju zaraženih i umrlih od posljedica infekcije koronavirusom do danas. Poređenja radi, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, od respiratornih bolesti izazvanih gripom godišnje umre između 290.000 i 650.000 ljudi, pa je više nego jasno da se u slučaju smrtnosti od koronavirusa ne može govoriti kao o “pretjeranoj”.
Tvrdnja da “ne vidimo svuda kola hitne pomoći” je površna i neutemeljena, jer, iako ne viđamo ambulantna kola na svakom koraku, to ne znači da u bolnicama nema pacijenata sa COVID-19, kako se ovom objavom sugeriše. Naprotiv, zdravstveni radnici širom svijeta izvještavaju o popunjenosti bolnica. Dezinformacije o praznim bolnicama već su plasirane nebrojeno puta na društvenim mrežama u prethodnom periodu.
Kad je u pitanju Crna Gora, predstavnici zdravstvenih ustanova su tek prije desetak dana ocijenili da se pad broja novooboljelih u Crnoj Gori reflektuje i na popunjenost bolničkih COVID kapaciteta. “Po prvi put možemo da kažemo da imamo dobre cifre u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG). Liječi se 85 pacijenata, a 33 su životno ugrožena”, kazala je 29. aprila direktorica Kliničkog centra Crne Gore.
Iako su teoretičari zavjere tokom pandemije više puta dezinformisali javnost manipulisanjem podacima o broju umrlih, činjenica je da je broj umrlih primorao određene zemlje da organizuju masovne sahrane.
Kako prenosi AFP, u Njujorku su nepoznate žrtve COVID-19 sahranjene u masovnoj grobnici na ostrvu Hart, jednom od najvećih američkih javnih groblja. U aprilu 2020. nekoliko medija je objavilo video te masovne grobnice. I u Brazilu, jednoj od zemalja teško pogođenih pandemijom, žrtve sahranjivane u masovnoj grobnici, o čemu je takođe izvijestio AFP.
Da mrtvačnice jesu prenatrpane pokazuju podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su početkom godine, kako je prenio BBC, morale biti otvorene privremen mrtvačnice kako bi se smjestila tijela preminulih. Slična situacija je i u regionu, pa su tako, na primjer, groblja u Zagrebu imala gotovo 30 odsto više sahrana u novembru 2020. nego u istom periodu 2019. godine, dok je broj kremacija u Hrvatskoj bio gotovo 40 odsto viši nego obično. Broj sahrana se gotovo udvostručio i na beogradskim grobljima tokom decembra 2020 – iz javnog pogrebnog preduzeća su agenciji Beta krajem prošle godine rekli da je broj sahrana povećan sa prosječnih 40 na 70 dnevno.
Ovu objavu ocjenjujemo kao lažnu vijest. Tu ocjenu dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
Zbog tvrdnji kojima se insinuira da je pandemija prevara, objava dobija i ocjenu „teorija zavjere“. Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
