U jeku donošenja mjera i čestih protesta zbog zatvaranja gradova, granica i drugih ograničenja, svakodnevno se plasiraju dezinformacije o sukobima građana i policije.
U centru pažnje trenutno se nalazi Indija, kao najveće žarište koronavirusa, gdje se dnevno otkrije i više od 300 hiljada novih slučajeva COVID-19.
Za razliku od manipulacija žrtvama i obolijevanju u Indiji ovoga puta manipuliše se protestima u toj zemlji.
U objavi na fejsbuku vidimo snimak na kojem se mještani sukobljavaju sa policijom, uz tvrdnje:
„Indija – – – – došli da ih prisilno testiraju I v@kcinišu!!!! Pogledajte kako su prošli!!!!“
Sukob koji vidimo na snimku jeste se odigrao u Indiji, ali ne zbog navodne prisilne vakcinacije i testiranja.
Ovaj video širio se na internetu, sa istovjetnom tvrdnjom, i na engleskom jeziku.
Do sukoba je došlo kada je indijska policija krajem aprila pokušala da prekine veliki skup u državi Džarkand, o čemu su izvijestili i mediji u Indiji.
„Pripadnik lokalne administracije i više drugih policajaca napadnuti su u selu u Džarkandu u petak. Lokalni činovnik i pilicija su otišli u selo gdje se održavala mela (proslava) kako bi ubijedili organizatore da prekinu okupljanje kojem su prisustvovale stotine ljudi i koji su tako postali ranjivi za virus“, piše Indija tajms o događaju.
Da napad nema veze sa vakcinacijom i da nisu napadnuti ljudi zaduženi za vakcinaciju potvrdio je i lokalni dopisnik za fakt-čeking portal Indija Tudej.
To su potvrdili i iz policije u ovoj oblasti.
“Napad nije zabilježen tokom testiranja ili vakcinacije u Sarakieli. VIdeo koji se širi nije povezan sa vakcinacijom. Događaj se odigrao kada su naši policajci pokušali da prekinu skup na kojem se okupilo stotine mještana kršeći propise o kovidu. Siutacija je kasnije stavljena pod kontrolu”, kazali su iz policije timu za provjeru činjenica Indija tudej (AFWA).
Svakako, vakcinacija u Indiji nije obavezna, a masovna imunizacija u toj zemljii počela je 1. maja, za osobe starije od 18 godina.
Ovu objavu ocijenili smo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
