Slavni pisac K.S. Luis nije predskazao pandemiju koronavirusa

2005

Pojedini korisnici društvenih mreža iz dana u dan pokušavaju dokazati da su različite ličnosti kroz istoriju predvidjele pandemiju koronavirusa.

Svakodnevno se šire lažni citati koji se povezuju sa pandemijom, a ujedno pripisuju pojedinim piscima.

Među tim objavama je i isječak iz knjige koji je podijeljen na Fejsbuku, a čiji je navodno autor slavni pisac K.S.Luis.

“Odlomak iz knjige napisane 1941.godine!!! Pročitajte, molim Vas!!!.Situacija je preslikana današnjoj!!! Dijelite”

Isječak iz knjige, koji je uvezen na naše govorno područje i koji se na indirektan način dovodi u vezu sa pandemijom koronavurusa pripisuje se poznatom irskom piscu K.S.Luisu koji je autor oko 40 knjiga od kojih su mnoge o hiršćanskoj apologetici. U njegovoj biografiji koja je dostupna na sajtu britannica.com  nema podataka da je napisao knjigu “Savjet starog đavola mlađem”.

Kako je utvrdio tim za provjeru činjenica “USAtoday” korisnici društvenih mreža su citat pripisali slavnom piscu, ali nigdje u knjizi “Lusiovi citati” (Quotable Lewis) ovog citata – nema.

Kako objašnjava  “USA today“, iako se u Gugl pretrazi ovaj pasus ne pojavljuje u digitalnoj verziji knjige “Skrevtejpova pisma” jedan ekspert kaže da je moguće da je ovaj roman mogao da podstakne korisnike društvenih mreža na ovu objavu.

“Skrevtejpova pisma” govore o starijem demonu po imenu Skrevtejp koji piše ohrabrenja i savjete svom nećaku, koji pokušava da pridobije dušu mladog čoveka” navodi “USAtoday”.

U tekstu je objašnjeno da je Vilijam O’Flaerti koji je autor knjige  “Pogrešno citirani K.S.Levis – šta nije rekao, šta je zapravo rekao i zašto je to važno” napisao kako su mnogi ljudi  tokom godina ponovo osmislili Skrevtejpova pisma, te da on nije autor ovog odlomka.

Ovu objavu analizrao je i Istinomer.

Pošto nema dokaza da je slavni pisac autor odlomka koji dijele korisnici društvenih mreža ovu objavu ocjenjujemo kao dezinformaciju.

Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

Viralne objave: Dezinformacija

In this article