
Amazonskoj prašumi prijeti kolaps (arhivirano: ovdje) zbog deforestacije, a s obzirom na to da se radi o predjelu koji se naziva “plućima planete”, takav scenario može imati pogubne posljedice po čovječanstvo.
Iako je konstantno aktuelna priča o deforestaciji Amazona, ovih dana je u prvi plan stavljena zbog konferencije o klimatskim promjenama UN-a – COP 30, koja će se održati upravo u rejonu Amazona, u brazilskom gradu Belem, u novembru. (arhivirano: ovdje)
Tim povodom, po društvenim mrežama se piše: (1, 2) (arhivirano: 1, 2)
Kako definirati” ironiju”:
Brazil: autocesta s četiri trake kroz prašumu za klimatski samit
Nova autocesta s četiri trake gradi se kroz zaštićenu amazonsku prašumu za klimatski summit COP30 u brazilskom gradu Belému.
I u ovim istaknutim primjerima vidi se određeno licemjerje kada je u pitanju “zaštita klime” – koju stalno propovijedaju isti ljudi:
Mark Zuckerberg Bill Gates / Jeff Bezos Steven Spielberg Leonardo DiCaprio
pa, ako nam to ne govori koliko misle da smo glupi… onda bismo mogli biti…
Autocesta do uništenja COP30 — Nova cesta PROLAZI kroz amazonsku džunglu za… Klimatski samit?
Autocesta s četiri trake gradi se kroz zaštićenu prašumu kako bi se olakšao promet za summit u Belému, što je izazvalo bijes konzervatora koji kažu da je to u suprotnosti s ciljevima događaja
Istina je da će auto-put Avenida Liberdade u dužini od nekih 13 kilometara proći kroz prašumu i da je prokrčen ogroman dio prirodnog bogatstva. O tome su pisali relevantni svjetski mediji, koji su takođe povezali njegovu izgradnju sa COP 30. (arhivirano: 1, 2)
Plan za auto-put iz 2020.
Iz brazilske vlade su reagovali na tekst BBC-ja, naslovljen “Amazonska šuma posječena da bi se izgradio put za samit o klimi” i poručuju da izgradnja auto-puta nije direktno povezana sa održavanjem samita o klimatskim promjenama: (arhivirano: ovdje)
“Naglašavamo da naslov vijesti, i na engleskom i na portugalskom, dezinformiše čitaoce, pogrešno nagovještavajući vezu između projekta izgradnje i akcija savezne vlade u pripremama za Konferenciju, što će ostati u nasljeđe stanovništvu grada.”
Slučajem su se bavili i fekt-čekeri kao što su Maldita i Demagog, (arhivirano: 1, 2) koji prenose da je plan za izgradnju auto-puta postojao prije nego što je objavljeno da će brazilski Belem biti domaćin COP 30.
Maldita piše:
“Država Para je objavila saopštenje za javnost u kojem se navodi da je Avenida Liberdade „projekat koji je počeo 2020. godine“, prije nego što je Belem izabran za domaćina COP (izabran je u decembru 2023.)…
Dokument Sekretarijata za životnu sredinu i održivost iz decembra 2020. ukazuje da je izgradnja Avenida Liberdade dio strateških akcija za razvoj države Para predviđenih u višegodišnjem planu objavljenom u Službenom listu u martu 2020…
… brazilska vlada je izdala saopštenje u kojem se navodi da projekat Avenida Liberdade „nije odgovornost savezne vlade“ niti je povezan sa „33 infrastrukturna projekta planirana za COP30.“
Zvaničnici uvjeravaju da je projekat održiv, da će imati prelaze za životinje, zvučne barijere, biciklističke trake, kao i rasvjetu na solarni pogon. (arhivirano: ovdje)
Ipak, simptomatično je što se kraj radova na auto-putu Avenida Liberdade najavljuje za novembar ove godine i poklapa sa održavanjem samita o klimatskim promjenama. Međutim, zvanični podaci govore da plan za njegovu izgradnju postoji već pet godina.
Takođe, u obzir se moraju uzeti i zvanična reagovanja iz brazilske vlade i države Para, u kojoj se nalazi grad domaćin – Belem, u kojima se kaže da izgradnja nema veze sa održavanjem COP 30, već sa unaprijeđenjem saobraćajne infrastrukture u tom dijelu zemlje. (arhivirano: ovdje)
Zbog svega navedenog sporne objave dobijaju ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.