
Osim bitnih promjena unutar Bijele kuće, korisnici Fejsbuka tvrde da su promjene uočljive i ispred službene rezidencije predsjednika SAD-a.
Više njih je podijelilo video navodno zabilježen ispred Bijele kuće gdje je postavljen visoka statua Isusa Hrista. (1, 2, 3) (arhivirano)
Pojedini korisnici su objavili fotografiju postavljene statue. (1, 2)
“Postavljen je veliki kip Isusa Krista ispred Bijele kuće”, piše u objavama.

Video nije autentičan i to se može utvrditi posjetom sajtu EarthTV (arhivirano) koji omogućava pristup veb kamera u realnom vremenu, postavljenih širom svijeta.
Između ostalog, i kamerama postavljenim ispred Bijele kuće, na kojima se ne vidi statua prikazana u Fejsbuk objavama.

Iz Bijele kuće je za Check Your Fact demantovana tvrdnja (arhivirano) o postavljanju statue Isusa Hrista na teritoriji službene rezidencije predsjednika SAD-a u Vašingtonu.
Obrnuta pretraga kadrova iz videa podijeljenog na Fejsbuku vodi do TikTok naloga “spectacularsights“ (arhivirano) gdje je snimak prvi put i podijeljen (arhivirano). Na profilu je podijeljeno više snimaka statue Isusa ispred Bijele kuće, ali na potpuno (arhivirano) drugačijim (arhivirano) pozicijama (arhivirano), što ukazuje da video nije vjerodostojan.
A na osnovu drugog sadržaja koji se dijeli na pomenutom profilu, jasno je da autor pribjegava softverima vještačke inteligencije za kreiranje sadržaja.
Profesor inženjeringa na Univerzitetu Notr Dame, Valter Šajrer, koji se bavi istraživanjima vizuelnog prepoznavanja u izjavi za USA Today (arhivirano) potvrdio je da snimci sadrže više nepravilnosti koje nisu realne.
“Na primjer, na snimku koji prikazuje radnike kako stoje na skelama oko statue, radnikova ruka nestaje nasumično, dok na drugom snimku, oprema koja se kreće u prvom planu evidentno narušava izgled metalne konstrukcije u pozadini”, ukazao Šajrer.
Zbog svega navedenog, objavama dajemo ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.