Klima nije isto što i vrijeme: Manipulacijom do novih konfuzija o klimatskim promjenama
Na društvenim mrežama kontinuirano svjedočimo plasiranju dezinformacija koje nastoje podrivati razumijevanje klimatskih promjena. Kroz selektivno prikazivanje informacija, kao što je slučaj sa postom (arhivirano) koji donosi dva kontradiktorna naslova vijesti, ovakve objave pokušavaju stvoriti konfuziju i narušiti povjerenje u nauku:
“Stručnjaci se slažu: Obilne sniježne padavine znak su klimatskih promjena”
“Nedostatak snijega je posljedica klimatskih promjena koje je stvorio čovjek”
Uz ova dva screenshota, administrator stranice je dodao komentar: “Stvar je jasna kao dan… 🤡”.
Ovakav pristup nastoji da prikaže klimatske promjene kao nedosljedan i kontradiktoran koncept, izostavljajući širi kontekst i naučne činjenice. Jasno je da ovakve tvrdnje nemaju osnova i da naslovi, iako na prvi pogled djeluju kontradiktorno, zapravo opisuju različite aspekte istog fenomena.
Šta su zapravo klimatske promjene?
Klimatske promjene ne znače samo globalno zagrijavanje ili stalno toplije vrijeme. One podrazumijevaju promjene u globalnim obrascima temperature, padavina i vremenskih ekstrema. Globalno zagrijavanje, koje je posljedica povećane koncentracije gasova sa efektom staklene bašte, uzrokuje različite posljedice:
- Porast atmosferskih temperatura (arhivirano) – Poslednjih 10 godina su najtoplije godine u istoriji mjerenja
- Zagrijavanje okeana (arhivirano) – Oko devedeset posto globalnog zagrijavanja se dešava u okeanu.
- Topljenje ledenih ploča i glečera (arhivirano) – Antarktik gubi ledenu masu (topi se) prosječnom stopom od oko 150 milijardi tona godišnje, a Grenland gubi oko 270 milijardi tona godišnje, što doprinosi porastu nivoa mora.
- Rast nivoa mora na globalnom nivou (arhivirano) – Globalni nivo mora raste kao posljedica globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, pri čemu su stope porasta u novije vrijeme bez presedana u posljednjih 2.500 i više godina.
- Gubitak arktičkog morskog leda (arhivirano) – Ljetni arktički morski led se smanjuje za 12,2% po deceniji zbog visokih temperatura.
- Povećana učestalost i intenzitet toplotnih talasa (arhivirano) – Toplotni talasi su povećali intenzitet, učestalost i trajanje, a očekuje se da će se ovi trendovi pogoršati pod uticajem pojačanog globalnog zagrijavanja.
- Gubitak proljećnog sniježnog pokrivača na sjevernoj hemisferi (arhivirano) – Ovaj trend je usko povezan sa globalnim zagrijavanjem, koje izaziva ranije otapanje snijega i manju akumulaciju snijega tokom zime, a što ima značajne posljedice na ekosisteme i dostupnost vode.
Zime, iako su u prosjeku toplije, i dalje mogu imati hladne periode sa obilnim sniježnim padavinama. Gudrun Milbaher (arhivirano) iz Njemačke meteorološke službe (DWD) objašnjava (arhivirano) da promjene u prosječnoj temperaturi ne znače potpun nestanak hladnih zima, već njihovu rjeđu pojavu. Prema njenim riječima, oscilacije u vremenskim uslovima i dalje omogućavaju nastanak hladnih perioda, ali generalno gledano, zimske temperature rastu. Ona dodaje da rast prosječne temperature tokom zime može da se desi i “u minusu”, što znači da i dalje može biti dovoljno hladno za snijeg, bez obzira na to što su zimske temperature manje ekstremne nego ranije. Povećana vlaga u atmosferi, koja je posljedica globalnog zagrijavanja, može doprinijeti i intenzivnijim sniježnim padavinama u određenim vremenskim uslovima, čak i ako one postaju rjeđa pojava.
Kako “obilne sniježne padavine” i “nedostatak snijega” mogu biti povezani?
Ova dva fenomena nisu kontradiktorna već opisuju različite vremenske obrasce unutar šireg konteksta klimatskih promjena:
- Obilne sniježne padavine: Zbog povećane temperature vazduha, atmosfera može zadržati više vlage. Kada se temperature spuste ispod nule, ta vlaga se kondenzuje i dovodi do intenzivnijih sniježnih padavina.
- Nedostatak snijega: Dugoročni trendovi globalnog zagrijavanja dovode do smanjenja ukupnog broja dana sa sniježnim pokrivačem, posebno u nižem i srednjem pojasu nadmorske visine.
Dakle, administrator stranice na kojoj se nalazi sporna objava koristi tehniku selektivnog odabira podataka („cherry-picking“) kako bi izazvao prividnu kontradikciju i zbunio publiku. Izostavljanjem šireg konteksta, ovakve objave skreću pažnju sa naučnog konsenzusa i dovode u pitanje ozbiljnost klimatskih promjena.
Razlika između vremena i klime
Jedan od najčešćih mitova u diskusijama o klimatskim promjenama je miješanje pojmova “vrijeme” i “klima” (arhivirano):
- Vrijeme se odnosi na kratkoročne promjene atmosferskih uslova (npr. snijeg, kiša, sunčano vrijeme).
- Klima je prosjek vremenskih uslova u dužem periodu (decenije, vijekovi).
Pojedinačni hladni periodi ili sniježne oluje ne znače da klimatske promjene ne postoje. Isto tako, nedostatak snijega u jednoj regiji tokom zime ne može se uzeti kao dokaz protiv klimatskih promjena.
Naslovi poput “Obilne sniježne padavine znak su klimatskih promjena” i “Nedostatak snijega posljedica klimatskih promjena” nisu kontradiktorni. Oni odražavaju kompleksnost klimatskog sistema i različite aspekte promjena koje su u toku. Manipulativne objave na društvenim mrežama koriste prividne kontradikcije kako bi zbunile javnost i podrile povjerenje u nauku.
Ovoj objavi dajemo ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
