Statistička kuća Yougov sprovela je anketu među punoljetnim Amerikancima o pogledima na nacističkog lidera, Adolfa Hitlera. Rezultati nijesu toliko šokantni, niti specijalno neobični, ali mediji su “zakuvali čorbu”, pa se u javnosti stekao utisak da je svaki četvrti Amerikanac stava da je Hitler bio “good guy”.
Iz medija pravo na društvene mreže podijeljenja je naslovnica sa Jerusalem posta, o kojoj se kaže: (arhivirano: ovdje)
ČETVRTINA AMERIKANACA VJERUJE DA JE HITLER BIO BIO DOBRA OSOBA
Hitler je loš jer:
Oživio je njemačku privredu i učinio da nezaposlenost gotovo nestane.
Bio je vegetarijanac koji je volio životinje i prirodu.
Divio se klasičnoj umjetnosti i arhitekturi, čak se bavio slikarstvom u mladosti.
Osim Jerusalem posta koji piše da četvrtina Amerikanaca vjeruje da je Hitler bio “dobra osoba, rezultate ankete pogrešno su predstavili i neki drugi mediji, kao što je Newsweek. (arhivirano: 1, 2)
Međutim, uvidom u rezultate ankete da se pročitati da to nije tačno.
Jedno od pitanja je glasilo “Da li vjerujete da je Hitler bio…” sa šest ponuđenih odgovora, koji variraju od “Kompletno dobra osoba” do “Nijesam siguran/na”.
Samo 1 odsto ispitanika je izjavilo da je Hitler bio „Kompletno dobra osoba”, a 4 odsto je izabralo opciju „Dobra osoba koja je uradila neke loše stvari”. Sedam odsto smatra da je Hitler „jednako dobra i loša osoba“, a 12% se izjasnilo da je „loša osoba koja je uradila neke dobre stvari“. 65 odsto ispitanika okarakterisalo je Hitlera „potpuno lošom osobom“, a 12 odsto je odgovorilo „Nisam siguran/na“.
Karl Bialik, ispred YouGov-a, za Rojters je izjavio: (arhivirano: ovdje)
„Podaci ni na koji način ne podržavaju tezu da skoro jedna četvrtina kaže da je bio dobar.”
Ako se rezultati ankete po pitanju toga da li je Hitler bio ili nije bio dobar, uzmu kumulativno, kao što zaključuje Rojters:
“Najviše 12 odsto učesnika u anketi YouGov-a je na pitanje o Hitlerovom karakteru dalo odgovor koji je uključivao neki aspekt koji je bio „dobar“.”
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
