Ono što je parna mašina bila za prvu industrijsku revoluciju, to je vještačka inteligencija u ovom trenutku. Sasvim je izvjesno da je promijenila i da će nastaviti da mijenja život prosječnog čovjeka.
A u moru informacija koje možemo pročitati svakodnevno o inovacijama postignutim upravo zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, zapala nam je za oko i jedna vijest iz Kine koju su korisnici društvenih mreža podijelili gotovo na svim platformama.
U objavama na Tredsu, Instagramu, Fejsbuku (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12) navodi se da je otvorena prva bolnica u kojoj radi AI medicinsko osoblje, a da će liječiti više od 10 hiljada pacijenata u svega par dana.
“Veliki korak napred u zdravstvenoj zaštiti! Kina je otvorila prvu svetsku bolnicu sa veštačkom inteligencijom „Agent Hospital!”, glasi objava na Tredsu.
Virtuelna, a ne prava AI bolnica
U objavama je izostavljen značajan detalj, da se radi o virtuelnoj bolnici u kojoj neće biti tretirani pravi pacijenti.
Pojednostavljeno, u pitanju je simulacije bolnice u kojoj će virtuelni doktori i medicinske sestre unutar ovog AI sistema biti korišteni za edukaciju i trening stvarnih ljekara, posebno studenata medicine. Cilj je da se kroz ovu simulaciju unaprijedi medicinska praksa i da pruži priliku praktikantima da učestvuju u liječenju virtuelnih pacijenata, bez pritiska da će pogriješiti.
Projekat virtuelne bolnice „Agent Hospital“ razvio je Institut za istraživanje industrije vještačke inteligencije (AIR) Univerziteta Đinghua u Pekingu, u saradnji sa Odjeljenjem za računarske nauke i tehnologiju tog univerziteta.
U studiji u kojoj je predstavljena ova bolnica u maju ove godine, jasno je navedeno da se ne radi o pravoj bolnici, niti o pravim pacijentima.
“U ovom radu, predstavljamo simulakrum bolnice pod nazivom Agent Hospital, koji simulira čitav proces liječenja bolesti. Svi pacijenti, medicinske sestre i doktori su autonomni agenti koje se pokreće velikim jezičkim modelima (LLM). Naš glavni cilj je da omogućimo doktoru-agentu da nauči kako da liječi bolesti unutar simulakruma”.
Virtuelna bolnica, kako je objašnjeno u studiji, služiće kao platforma za simulaciju kliničkih scenarija.
“Pošto simulakrum može da simulira početak i napredovanje bolesti na osnovu baza znanja i LLM-ova, doktori-agenti mogu kontinuirano da akumuliraju iskustvo iz uspješnih i neuspješnih slučajeva. Eksperimenti sa simulacijama pokazuju da se performansi liječenja doktora agenata dosljedno poboljšavaju na različitim zadacima. Još interesantnije, znanje koje su doktori-agenti stekli u Agent Hospital-u primjenljivo je na stvarne medicinske slučajeve”.
Biće tretirani virtuelni pacijenti
A podatak da će se u toj bolnici liječiti više od deset hiljada pacijenata je pogrešno predstavljen u objavama na društvenim mrežama i potiče upravo iz ove studije u kojoj je projekat predstavljen.
Ova informacija je istaknuta kao prednost te bolnice, ali u drugačijem kontekstu.
Tvorci ideje su objasnili da će oko 10 hiljada virtuelnih pacijenata biti liječeno, a da će praktikanti moći da učestvuju u tim slučajevima. U stvarnom životu bi svakako bili potrebno mnogo više vremena za tretiranje tolikog broja pacijenata.
“Nakon što budu liječili oko deset hiljada pacijenata (što stvarnim ljekarima može da traje više od dvije godine), obučeni doktor-agent postiže tačnost od 93,06% na dijelu MedQA skupa podataka koji pokriva glavne respiratorne bolesti. Ovaj rad otvara put za napredovanje primjene tehnika agenata sa podrškom vještačke inteligencije u medicinskim scenarijima”.
Ovim tvrdnjama su se bavile i kolege iz Faktografa i Istinomera.
Objave ocjenjujemo ocjenom dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
