Prošle su dvije sedmice od katastrofalnih poplava u istočnoj Španiji, a meteorološke službe su izdale novo upozorenje da mogu ponovo uslijediti obilne padavine i niske temperature.
I kao u slučaju svake prirodne vremenske nepogode, pojedinci uviđaju nešto neprirodno, insinuirajući da neko ili nešto upravlja vremenskim prilikama.
Tako je na Fejsbuku objavljen video (arhivirano), navodno iz Barselone, uz opis:
“Neki dan blizu Barcelone, sve prirodno”.
Obrnuta pretraga skrinšota iz videa ukazuje da nije aktuelan, a sasvim izvjesno je da nije ni zabilježen u Španiji.
Pretraga vodi do Fejsbuk stranice umjetnika pod nazivom “Kane Artie Photography”. Isti video je na toj stranici objavljen u februaru 2020. godine.
“U posljednjem trenutku sam požurio niz put do vidikovca na aerodromu u Perthu, jer sam znao da ću imati lijepo otvoreno područje za snimanje”, piše, između ostalog, u objavi autora snimka.
Ovaj tzv. time lapse video u kojem je ubrzano prikazan snimak oluje koju je autor snimao duži vremenski period zabilježen je u glavnom gradu Zapadne Australije, a ne u Španiji, kako se tvrdi u Fejsbuk objavi.
Evidentno je da je kod nedavno objavljenog videa skraćen kadar u odnosu na originalni, ali se na osnovu određenih detalja poput ptica koje prolijeću zaključuje da je u pitanju isti snimak.
U opisu Instagram naloga umjetnika istakutno je da je iz Perta, gdje je i nastao.
Od 2020, video se dijelio u različitim kontekstima, na svim plaformama, često uz netačan opise da prikazuje vremenske neprilike na različitim lokacijama, od Pakistana, Južne Koreje, pa u slučaju ove objave i u Barseloni.
Interesantno je da je video 2022. godine podijelila i pakistanska poslanica i ministarka za klimatske promjene na društvenoj mreži Iks, tvrdeći da je snimljen upravo u toj državi.
Očito je nedavna katastrofa u Španiji poslužila za aktualizovanje snimka, uz propratni njegov efekat – plasiranje teorija zavjere i širenje panike.
Zbog činjenice da video nije nastao u Španiji, a da je star više od četiri godine, objavu ocjenjujemo ocjenom dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.