Na društvenim mrežama, na profilima našeg govornog područja, pojavio se video snimak koji je pratio izbore u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD koji, kako se tvrdi u objavama, dokazuje izbornu krađu i to u korist demokratske kandidatkinje, Kamale Haris.
Video prikazuje da osoba pokušava da izabere Donalda Trampa na glasačkoj mašini, međutim mašina umjesto Trampa, automaski bira Kamalu Haris. (1, 2, 3, 4, 5) (arhivirano)
“Pošteni izbori”.
“Krađa na izborima u SAD!!! Glasačke mašine u Americi nameštene da automatski glasaju za Kamalu Haris.
Širom SAD ljudi snimaju videa na kojima se vidi da uprkos tome što dodirujete opciju Donalda Trampa kompjuter automatski daje glas Harisovoj”, neki su od komentara koji prate video.
Rano glasanje (eng. Early Voting) u SAD-u podrazumijeva mogućnost da birači glasaju prije zvaničnog izbornog dana, što objašnjava kako se video pojavio prije 5. novembra, kada su izbori i održani.
Snimak koji se dijeli na Fejsbuku bio je i predmet analize američkih fakt-čekera (AP News, Reuters, FactCheck.org), koji su ukazali da nije zabilježena nikakva sistemska prevara, već da je birač na pogrešan način koristio aparat za glasanje.
AP prenosi da je zvaničnik iz okruga Laurel u Kentakiju, gdje je video i nastao, Toni Braun, reagovao nakon što je objavljen ovaj snimak, te da je na svom Facebook nalogu objasnio da je greška pri selektovanju kandidata prouzrokovana načinom na koji je glasač koristio mašinu za glasanje.
Braun je objavio snimak u kojem demonstrira kako mašina funkcioniše normalno kada se odabere sredina polja, pojašnjavajući da je greška koja se pojavila izolovan slučaj.
Dakle, glasači su trebali da pritisnu sredinu polja u kojem se nalazi ime kandidata, a ne sami ugao kao što je uradila osoba na snimku.
Proces glasanja u SAD-u ne podrazumijeva samo odabir na mašini prikazanoj u snimku
Mašina za glasanje prikazana u video snimku samo je jedan korak u proceduri glasanja.
Uređaj funkcioniše tako što birač pravi svoj izbor označavanjem imena kandidata koji je prikazan na ekranu, zatim se glasački listić štampa. U tom trenutku, ulazi u igru drugi uređaj, skener u koji se stavlja odštampani glasački listić i tek tada se glas smatra validnim.
Bivši predsjednik izborne komisije u Luivilu i zamjenik kancelara okruga Džeferson/ Luivil u Kentakiju, Džejms Jank, objasnio je za AP da se „biraču postavlja pitanje o odabiru kandidata više puta, prije nego što je izrazi svoju izbornu volju“.
U slučaju da dođe do greške na mašini za glasanje ili prilikom špampanja izbornog listića, birač može dobiti drugi listić. Zakon u Kentakija dozvoljava do maksimalno dva listića po svakom biraču.
Nakon što se greška ispravi, listić se može ubaciti u skener, koji provjerava da li je glas prebrojan.
Dakle, u slučaju da glasaču na snimku nije bila ispunjena izborna volja, mogao je tražiti novi listić na kojem bi ispravio grešku.
Državna izborna komisija Kentuckyja takođe je reagovala povodom videa koji se pojavio. U saopštenju je navedeno da je osoba na kraju glasala, a da je mašina za glasanje ipak povučena kako bi se ispitao slučaj.
U istom reagovanju Komisije je navedeno da „ni Državna izborna komisija, ni službenik okruga Laurel nisu bili obaviješteni o bilo kakvim drugim incidentima ili problemima sa uređajima za označavanje glasačkih listića i skenerima u tom danu“.
Dakle, video ne prikazuje da su mašine za glasanje podešene tako da same biraju Kamalu Haris.
Kao što smo prethodno objasnili, birač je na pogrešan način obilježavao svoj izbor na ekranu.
Zbog svega navedenog, objavu ocjenjujemo ocjenom dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
