Zemlje koje pripadaju balkanskoj regiji najčešće se smatraju kao one u kojima je natalitet najniži na evropskom kontinentu.
Faktora koji utiču na to je mnogo, a sudeći prema pisanju pojedinih medija u Crnoj Gori, u Hrvatskoj se od ulaska u Evropsku uniju rađa sve manje djece.
„Od ulaska Hrvatske u EU rađa im se sve manje djece“, naslov je članka portala Aloonline.me (arhivirano ovdje), koji su podijelili i na fejsbuk stranici.
“Posle ulaska u EU broj rođene djece se svake godine smanjuje u Hrvatskoj: 2023. rođeno najmanje u poslednjih 30 godina”, piše Borba (arhivirano ovdje).
Identične tvrdnje objavili su i regionalni portali RT Balkan (arhivirano) i b92 (arhivirano).
U tekstu su izneseni razni parametri obuhvaćeni istraživanjem, ali konkretno ne postoji paralela između članstva u EU i stope nataliteta, što je glavna okosnica u naslovima.
Šta kažu podaci?
Pozivajući se na zvanične podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, agencija HINA objavila je nedavno rezultate istraživanja o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini.
„Više od tri desetljeća (od 1991.) Hrvatska se ubraja u nisko natalitetne zemlje, s tim da je lani rođeno najmanje djece u tom razdoblju. Primjerice, 1997. godine rođeno je 55.501 dijete, 2000. bilo je 43.746 novorođenih, a od 2013. i ulaska Hrvatske u EU taj je broj pao ispod 40.000 i nastavio se kontinuirano smanjivati”, navodi se u izvještaju.
Na sajtu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo moguće je ostvariti detaljan uvid u rezultate istraživanja.
Tabela 1 prikazuje podatke od 1991. do 2023. godine.
Ono što možemo primjetiti jeste da je broj novorođenih u padu 30 i više godina unazad.
Treba napomenuti i podatak da je Hrvatska zvanično pristupila Evropskoj uniji 2013. godine.
Broj novorođenih u Hrvatskoj 1991. godine iznosio je 51.829, dok je u 2000. godini rođeno 43.746 djece.
Nadalje, primjetan je nastavak trenda pada nataliteta, pa je tako 2001. godine rođeno skoro 3.000 manje djece u poređenju sa godinom ranije.
Nakon 2013. godine i članstva Hrvatske u EU, da se primjetiti da se stopa nataliteta smanjivala, ali je dolazilo i do oscilacija.
Tako možemo uočiti da je 2016. godine rođeno više djece nego 2015, a 2017. godine takođe je zabilježen blagi rast u odnosu na godinu prije.
Svi ovi podaci govore nam nesporno da se Hrvatska od 1991. godine suočava sa padom stope nataliteta. Ipak, to se ne može dovesti u vezu sa ulaskom zelje u EU, jer kao što vidimo podaci osciliraju i prije, ali i nakon 2013. godine.
Razmatrajući navedeno, dolazimo do zaključka da su tvrdnje o padu nataliteta nakon članstva zemlje u EU krajnje manipulativne i ne odražavaju činjenično stanje.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.