U vremenu katastrofalnih prirodnih nepogoda i klimatskih promjena, narativ kojim se one pokušavaju izvrnuti i negirati je izuzetno jak.
LA Tajms je malo dublje obrađivao ovu temu i ponudio isječak iz knjige Džejd S Saser, koja se bavi nepredvidivim okolnostima koje nas čekaju u budućnosti i kako to utiče na odluku budućih majki da imaju djecu.
Neki korisnici društvenih mreža objavili su isječak naslova sa LA Tajmsa uz opis: (arhivirano: ovdje)
“Gotovo je sramotno željeti imati djecu”
L.A.Times
Dobro jutro narode
Djeca vam nisu potrebna jer ona zagađuju planetu
LA Tajms je zbilja dao takav naslov, ali je poenta daleko od one koja se opisuje u spornom postu. U knjizi, a čiji je dio prenio LA Times (arhivirano: ovdje), S Saser piše kako je sprovela više intervjua sa milenijalcima i predstavnicima generacije Z, a da pritom niko od njih nije bijelac.
Pričali su na temu klimatskih promjena, ali i njihovim osjećanjima vezanim za teško odrastanje, rasizam itd. Jedna od ispitanica bila je i 26-godišnja žena potpisana kao Melani.
“Melanina osjećanja u vezi sa klimatskim promjenama uključuju opšti osjećaj nemoći i nedostatka kontrole nad postupcima drugih ljudi, što se direktno pretvara u njen strah od roditeljstva: „Sa klimatskim promjenama, mi smo pokretačka snaga stvari koje se kvare, ali takođe i planeta će učiniti ono što će planeta učiniti. … Dakle… skoro da je sramotno željeti da imam djecu.”
U lidu teksta takođe se citira isječak iz knjige S Saser, u kojem se kaže:
“Pitanje djece. Pojavljuje se iznova i iznova u obliku porodičnih pitanja i očekivanja. Nastaje u razgovorima sa vršnjacima, partnerima i novim sastancima. Pojavljuje se u tihim vremenima, sjedeći u prostorima gdje se sudaraju naše najluđe nade i najdublji strahovi.
Američko društvo se osjeća socijalno i politički polarizovanije nego ikad. Da li je u redu da se u to uvuče još jedna osoba?”
Poenta knjige, dakle, nije da se djeca predstave kao novi zagađivači planete, dok je odgovor ispitanice Melani o brizi za buduću generaciju usljed klimatskih promjena pogrešno interpretiran.
Zbog svega toga, sporna objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
