Epidemija mpox-a jeste međunarodna vanredna situacija  

158

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je epidemiju majmunskih boginja (mpox) globalnom zdravstvenom krizom. To je drugi put u dvije godine da SZO proglašava globalnu zdravstvenu krizu zbog mpox-a, koji sada ima i novi soj. Virus se pojavio u 13 afričkih zemalja, a najteža situacija je u Kongu.  

Na društvenim mrežama kruži video u kojem prvi čovjek SZO-a Tedros Gebrejesus proglašava kraj globalne zdravstvene krize, a post prate navodi: (arhivirano: ovdje

WHO se povlači, MPOX više nije međunarodna hitna situacija. 
Povukli su se…!!! 
Pobijedili smo braćo draga…!!! 

Video u kojem Gebrejesus proglašava kraj je star i njegov dio se može naći na Jutjub kanalu SZO-a, na datum 15-og maja 2023. Na sajtu SZO-a se navodi:  

“U julu 2022. godine, epidemija mpox-a u više zemalja proglašena je situacijom sa vanrednim stanjem za javno zdravlje od međunarodnog značaja (PHEIC) jer se brzo širila seksualnim kontaktom u nizu zemalja u kojima virus ranije nije viđen. Taj PHEIC je proglašen okončanim u maju 2023. nakon što je postojao stalni pad globalnih slučajeva.” 

Iz SZO-a su avgustu ove godine poručili:  

“Pojava novog soja mpox-a, njegovo brzo širenje u istočnom Kongu i prijavljivanje slučajeva u nekoliko susjednih zemalja su veoma zabrinjavajući. Pored izbijanja drugih vrsta mpox-a u Kongu i drugim zemljama u Africi, jasno je da je potreban koordinisan međunarodni odgovor da bi se ove epidemije zaustavile i spasili životi.” 

Dakle, neko je uzeo stari video, stavio ga u novi kontekst i samim tim korisnike društvenih mreža doveo u zabludu. Video je star više od godinu, a na snazi jeste globalna zdravstvena kriza zbog mpox-a, uprkos tvrdnji iz sporne objave da nije tako. Zbog toga ona dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.  

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica. 

In this article