Saharski pijesak ili saharska prašina koja se povremeno vazdušnim strujama prenosi po Evropi možda će se i povući, ali dezinformacije koje je sa sobom “donijela” teško.
Ovih dana na društvenim mrežama (1, 2, 3) kruži video snimak uz insinuacije da prikazuje avione koji ispuštaju saharski pijesak.
“Evo vam je ta “Sahara” sa neba”, piše u opisu jedne od objave.
Ono što dezinformatori vide kao dokaz za svoje konspirativne tvrdnje o saharskom pijesku zapravo je performans padobranaca u okviru Baltičkog međunarodnog aeromitinga.
Video je nastao prije nešto više od tri sedmice u letonijskom gradu Lijepaja.
Baltički međunarodni aeromiting, koji je ove godine održan 15. i 16. juna, najveći je aeromiting u baltičkim zemljama koji privlači učesnike i posjetioce iz cijelog svijeta.
Cilj aeromitinga je promocija avijacije i demonstracija tehnoloških inovacija i vještina, a jedan takav performans upravo su izveli padobranci Kraljevskog vazduhoplovstva Falcons koji je i zabilježen na snimku podijeljenom na Fejsbuku.
Originalni video sa kadrovima zabilježenim tokom Baltičkog međunarodnog aeromitinga objavljen je na Ju Tjub kanalu, a u njemu je prikazan i performans padobranaca.
Na zvaničnom Instagram nalogu Kraljevskog vazduhoplovstva Falcons objavljene su i fotografije sa događaja iz Letonije, na osnovu kojih je jasno da njihov performans nema nikakve veze sa saharskim pijeskom.
Saharski pijesak je u posljednje vrijeme bio česta tema najrazličitijih teorija zavjere.
U pitanju je prirodni fenomen koji se javlja kada snažni vjetrovi podignu sitne čestice pijeska i prašine iz Sahare i prenesu ih hiljadama kilometara daleko. Ove čestice mogu dostići čak i Ameriku, a naročito su česte u južnoj Evropi, uključujući i region Balkana. Uslijed globalnog zagrijavanja, toplije temperature mogu izazvati češće i intenzivnije oluje u Sahari koje podižu pijesak.
A saharski pijesak svakako nema veze sa performansom koji su padobranci izveli u toku međunarodnog aeromitinga održanog u Letoniji, zbog čega sporne objave ocjenjujemo kao dezinformaciju i teoriju zavjere.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
