Telegram je postao jedna od najpopularnijih platformi za razmjenu poruka koja bilježi sve veći broj korisnika u svijetu. Početkom 2021. godine, prije sukoba u Ukrajini, broj korisnika Telegrama bio je 500 miliona, dok je u martu ove godine ova platforma dostigla 900 miliona korisnika. Njen vlasnik, Rus Pavel Durov, je izjavio da se aplikacija „širi kao požar“ i da će za godinu dana preći milijardu aktivnih korisnika mjesečno.
Telegram se pokazao kao najpogodnija platforma za širenje različitih vrsta dezinformacija, neprovjerenih tvrdnji, pa i brojnih teorija zavjera, a Evropska unija (EU) posljednjih mjeseci pokušava da utvrdi da li je moguće i ovu platformu podvesti pod Zakon o digitalnim uslugama (DSA) o kojem smo već pisali.
Međutim, na tragovima ove informacije nastala je vijest sljedeće sadržine:
“EU planira da izvrši sveopštu cenzuru aplikacije Telegram”.
Portal Nulta Tačka čitalačku publiku informiše da je “došao do izvještaja Blumberga o planovima EK za cenzuru”. Iste tvrdnje objavljene su i na Fejsbuku.
Do teksta Blumberga smo došli i mi, i vjerovatno svi zainteresovani čitaoci, koji svakodnevno posjećuju ovaj sajt, i utvrdili da nije riječ ni o kakvom “prikrivenom” izvještaju.
Blumberg u tekstu od 28 .maja prenosi zvanično saopšteni stav EK u kojem se preispituje da li Telegram treba da poštuje DSA zakon.
DSA nije zakon o cenzuri, niti će (ukoliko dođe do njegove primjene) cenzurisati Telegram.
Ukratko, DSA je brana za govor mržnje i širenje dezinformacija. Prema DSA-u, vodeće platforme kao što su Fejsbuk ili TikTok suočavaju se sa strogim pravilima i moraju imati planove kako da zaštite npr. djecu, ili da spriječe izborne zloupotrebe, piše BBC. Ako ne ispoštuju pravila, suočavaju se sa rigoroznim kaznama, koje se mogu mjeriti u milijardama eura, a čak im prijeti i zabrana rada unutar EU.
“DSA reguliše sistemska pravila za online ekosisteme – platformama kao posrednicima u širenju dezinformacija priznaje da ne mogu biti odgovorne za svaku pojedinačnu posljedicu svoje digitalne usluge, ali im uvodi obavezu da preveniraju sistemske rizike i osiguraju primjerene uslove za borbu protiv dezinformacija – ako je potrebno i da redizajniraju svoju uslugu. Iako DSA ne uvodi nikakve novosti oko odgovornosti za sadržaj, platforme vidi kao svojevrsne pružaoce online usluga (hosting providers) koji daju uslugu skladištenja i javne distribucije informacija. Stoga je pravna odgovornost takvih tehnoloških kompanija za širenje sadržaja zavisna od toga znaju li da je neki sadržaj ili aktivnost eksplicitno zabranjena, jer jedino takav sadržaj imaju obavezu uklanjati. Ukoliko je sadržaj štetan, ali ne i zabra- njen, kao što je slučaj s dezinformacijama i manipulativnim aktivnostima, onda se to definiše kao sistemski rizik koji moraju smanjivati” objašnjeno je u CDT-ovoj publikaciji “Borba protiv dezinformacija i sloboda izražavanja” čiji su autori advokat Siniša Gazivoda i analitičarka javnih politika Jelena Berković .
Ovaj zakon važi za sve platforme koje imaju više od 45 miliona korisnika na tlu Evropske unije, a evropski regulatori dovode u pitanju tvrdnje Telegrama da ova platforma ima (samo) 41 milion korisnika u EU, čime zapravo izbjegava moderaciju sadržaja.
Zato su sada oči evropskih regulatora uprte u ovu platformu od koje se očekuje da objavi tačan broj korisnika, jer ukoliko ih je više od propisanog broja, regulacija sadržaja će morati da bude stroža.
„Tehnološki regulatori EU su u kontaktu sa aplikacijom za razmjenu poruka Telegram jer se približava ključnom kriterijumu korišćenja koji bi mogao da bude podložan strožim zahtjevima u okviru značajnog zakonodavstva EU o onlajn sadržaju“, prenosi Rojters zvanično saopštenje briselske administracije 28.maja ove godine.
Ovom temom bavile su se i kolege iz Raskrikavanja.rs koje u analizi, pozivajući se na posljednji izvještaj EK iz 2022. godine, navode i da Telegram dozvoljava mnogo više problematičnih poruka od ostalih platformi, poput glorifikacije rata i ratnih zločina, nasilnog sadržaja, diskriminatornog sadržaja, negiranja ratnih zločina, političkih dezinformacija, dipfejk videa i sl, te da će, ukoliko se utvrdi da ima više kornisnika na tlu EU, morati da promijeni način na koji radi.
Pošto EK ne planira da cenzuriše Telegram već da ispita da li ima više do 45 miliona korisnika u EU kako bi ovu platformu uključila u zakonodavni DSA okvir, objavu portala Nulta tačka kao i objavu na Fejsbuku ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
