Gejts nije priznao da je testirao nanotehnologiju u vakcinama 

715

Osnivač kompanije “Majkrosoft” Bil Gejts je godinama meta teoretičara zavjere, a u fokusu je od kada je planetom počela da se širi pandemija koronavirus, prikazivan je kao tvorac pandemije, profiter od vakcine za tu bolesti, ali i dio globalnog plana da se uspostavi kontrola nad svjetskom populacijom. 

O tome smo detaljno pisali u brojnim objavama, kao i mnogobrojni  relevanti  faktčecking sajtovi. Ipak, sve to nije dovoljno da se zaustave brojni lažni narativi o njemu. 

To pokazuje i jedna od posljednjih teorija zavjere koja kruži brojnim nalozima na društvenim mrežama(arhivirano 1,2,3), a objavili su je i pojedini marginalni portali

“Bill Gates priznaje da vakcine sadrže nanotehnologiju”, navodi se između ostalog u objavama. 

Objave prati video snimak (preveden sa engleskog jezika) na kojem se, u jednom dijelu, vidi i čuje Gejts kako govori o mRNA vakcinama i njihovoj proizvodnji i korišćenju u budućnosti. 

A šta je Gejts zapravo “priznao”. 

„ Pravljenje mRNK je zaista lako i veoma jeftino i to je magija ove stvari. Ali nema sumnje da u narednih pet godina možemo… Samo treba da još više da “petljamo”. Postoji mnogo lipidnih nanočestica, a neke se samosastavljaju. Nema inherentnog razloga da  ne budu  termički stabilne, da ne budu jeftine i da ne budu perspektivne”, rekao je Gejts između ostalog, a njegova izjava dostupna je i na sajtu USA Today i to još od 2021. godine.  

Pažljivom slušaocu je već “na prvu loptu” jasno da je Gejts govorio o nanočesticama a ne o nanotehnologiji, kako su to pokušali predstaviti teoretičari zavjere. 

O teorijama zavjere da vakcine sadrže nanontehnologiju koja služi za čipovanje i kao biološko oružje  pisali smo ranije. 

Dakle, ono što se i dan danas koristi kao povod za širenje potpuno netačnih informacija, jeste činjenica da pojedine vakcine sadrže određene nanočestice. Ipak, one nemaju bilo kakvu tehnološku ulogu, već služe za transport krucijalnih RNK molekula. 

„Кorisnici društvenih medija tvrde da prisustvo lipidnih nanočestica u vakcini protiv COVID-19 znači da bi mogla da sadrži male robote ili kompjutere. Ovo je netačno – ove nanočestice su sitne lipidne kapljice koje transportuju i štite komponentu vakcine“, navodi se u članku Rojtersa iz 2020. godine koji se odnosio na slične tvrdnje.  

“Lipidne nanočestice su među nekim sastojcima koji se koriste u vakcinama protiv COVID-19″, navodi se i u ranijoj analizi PolitiFacta. 

“Vakcine zasnovane na informativnoj RNK tj. messenger RNA ubacuju u naše ćelije lipidne nanočestice u kojima se nalazi onaj segment genetičke poruke virusa SARS-CoV-2 zadužen za sintezu S-proteina. RNK je nestabilna i da bi se zaštitila, da ne bi degradirala sistem dostave uključuju “mjehur” od lipidnih komponenti (uglavnom holesterol i fosfoholin, koji čine membrane naših ćelija, te PEG).  

Dakle, ono što nazivamo “lipidnim nanočesticama” – LNP – lipid nanoparticles, nisu neki “robotići” niti “čipovi”. To su jednostavno molekule masti – lipida koje štite RNK molekule od degradacije”, pojašnjava i regionalni naučni sajt Vakcine.ba. 

I sam Gejts je u ranijim izjavama kazao da ideja o postojanju nekog mikročipa dovoljno malog da prođe kroz hipodermički špric, koji bi nekako mogao da se koristi za praćenje ili kontrolu ljudi, nije nauka, već naučna fantastika. 

Nanotehnologija nema nužno negativan predznak 

Da nanotehnologija nema negativni predznak kako upućuju teoretičari zavjere ukazuju i naučni članici. 

Zdravstveni naučni Komitet  Evropske komisije navodi da su nanotehnologiju već prihvatili industrijski sektori, kao što su informacioni i komunikacioni sektori, ali se takođe koristi u prehrambenoj tehnologiji, energetskoj tehnologiji, kao i u nekim medicinskim proizvodima i ljekovima,  te da nanomaterijali mogu ponuditi nove mogućnosti za smanjenje zagađenja životne sredine. 

“ Nanotehnologija se odnosi na granu nauke i inženjeringa posvećenu dizajniranju, proizvodnji i korišćenju struktura, uređaja i sistema manipulisanjem atomima i molekulima na nanorazmjeri, tj. imaju jednu ili više dimenzija reda veličine 100 nanometara (100 milioniti dio milimetra) ili manje”, pojašnjeno je u tekstu u kome je ukazano i na zdravstvene rizike od nanostruktura i aktivnostima na njihovom praćenju. 

Osim toga, američki Nacionalni centar za biotehnologiju ukazuje na buduće koristi  od nanotehnologije  u oblasti medicine i stomatologije. 

“Posljednjih godina svjedoci smo neviđenog rasta istraživanja u oblasti nanonauke. Sve je veći optimizam da će nanotehnologija primjenjena u medicini i stomatologiji donijeti značajan napredak u dijagnostici, liječenju i prevenciji bolesti. Rastuće interesovanje za buduću medicinsku primjenu nanotehnologije dovodi do pojave nove oblasti pod nazivom nanomedicina. Nanomedicina treba da prevaziđe izazove za svoju primjenu, da unaprijedi razumijevanje patofiziološke osnove bolesti, da donese sofisticiranije dijagnostičke mogućnosti i da donese efikasnije terapije i preventivna svojstva. Kada ljekari dobiju pristup medicinskim robotima, moći će brzo da izliječe većinu poznatih bolesti koje danas hvataju i ubijaju ljude, da brzo poprave većinu fizičkih povreda koje naša tijela mogu da pretrpe i da značajno produže trajanje ljudskog zdravlja”, pojašnjeno je u tekstu. 

Medijske i objave sa Fejsbuka ocjenjujemo kao dezinformaciju i teoriju zavjere. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.  

Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.  

In this article