Izrael nastavlja potragu za pripadnicima Hamasa u Gazi i ne nazire se kraj de fakto rata. Nakon napada Hamasa na Izrael, s početka oktobra 2023, ionako nestabilan region Bliskog istoka postao je još gori. U posljednjim dešavanjima, Iran je (kao saveznik Hamasa) direktno napao Izrael sa svoje teritorije, i to po prvi put u istoriji. Izrael je odgovorio. Cijela situacija budno se prati širom svijeta, pa samim tim imamo i razne dezinformacije koje, ruku na srce, nije bilo teško proizvesti.
U vremenu kada je vještačka inteligencija (AI) na usluzi običnim korisnicima interneta, nije teško fabrikovati bilo kakvu vijest. Jedna od takvih bila je da je premijer Izraela, Benjamin Netanjahu, teško bolestan i hospitalizovan i to u sred vojne operacije u Gazi. Mnogi su navijali za to da se nikada ne probudi, jer je na fotografiji koja je obišla društvene mreže, on u bolničkom krevetu, ophrvan medicinskim pomagalima. Netanjahu je ranije odradio jednu intervenciju u bolnicu, ali nastavlja da rukovodi politikom Izraela, po svoj prilici – prav-zdrav.
Od početnog šoka i stravičnog napada Hamasa na Izrael, svijet je vrlo brzo promijenio stranu za koju navija. Od kako je počela kanonada Gaze, smrt hiljada i raseljivanje miliona ljudi, Palestinci su većinom postali narod za kojim se prolivaju suze na internetu. Na tom fonu pojavila se srceparajuća fotografija dva dječaka, koji spavaju u, malo je reći – nehumanim uslovima, u poplavljenom i blatnjavom šatoru. Baš kao sa Netanjahuom, i ova fotografija je AI generisana.
Pošto je Iran napao Izrael, u javnosti se opet govorilo o poznatom izraelskom sistemu protivvazdušne odbrane (PVO) – Gvozdenoj kupoli. Ona je, po svoj prilici, odradila dobar posao, kao i još dva PVO sistema, koji su presrijetali irankse dronove i rakete. Ali, ako je vjerovati nekim korisnicima društvenih mreža, Gvozdena kupola je probijena i Iran sada može nesmetano da se prošeta do Tel Aviva. Snimak, koji to navodno potvrđuje, zapravo je kompjuterska animacija, bazirana na događajima iz Drugog svjetskog rata.
To su, dakle, kompjuterski generisane manipulacije sa Bliskog istoka.
Na drugoj strani, samo u aprilu, imali smo više primjera u kojima se postojeće fotografije i snimci koriste u manipulativne svrhe, odnosno stavljaju u pogrešan kontekst.
Tako smo čitali da su Palestinci slavili napad Irana na Izrael kod džamije Al aksa. U pitanju je manipulacija, jer su okupljeni zapravo bili zajedno u molitvi nešto prije napada, u okviru Ramazana. Drugi snimak navodno je prikazao paniku u Tel Avivu, po iranskom napadu, na kojem se može vidjeti kako masa trči. Nije bilo potrebno puno vremena dokazati da snimak nije iz Izraela, već iz Argentine. Jedan pop-pjevač se pojavio u Buenos Airesu, a fanovi su pohrlili ka njemu. I jedna fotografija iz 2019. Poslužila je da “zakuva” stvari na društvenim mrežama. Naime, na njoj se vide kamioni koji prenose rakete, a tvrdnja je da su iz Irana krenuli, preko Iraka, ka Siriji. Vjerovatno kako bi iz Sirije bile upućene ka Izraelu. Međutim, kao što je rečeno, fotografija je nastala 5 godina ranije, tokom nacionalnog dana vojske u Teheranu.
Kada se podvuče crta, ovo je još jedan primjer da aktuelna tema, ili bolje reći – kriza, generiše dezinformacije. S obzirom na to da situacija na Bliskom istoku ne odaje znake smirivanja, za očekivati je da će ovakvih stvari biti još.
