Viralna fotografija kruži društvenim mrežama, na kojoj se mogu vidjeti dva dječaka kako spavaju u oronulom šatoru na gomili blata i vode. Za fotografiju se tvrdi da je nastala u Palestini, a u objavama koje su masovno lajkovane i šerovane svijet se poziva na solidarnost.
U nekim od objava se kaže: (1, 2, 3, 4) (arhivirano: 1, 2, 3, 4)
Ovako se spava u G@zí, spavamo li mi mirno? Allah da popravi naše i njihovo stanje…
O ti nepravedni svijete, znajte da će vas stići kazna strašna.
Ni u jednoj od objava nije naznačeno da je fotografija generisana uz pomoć vještačke inteligencije (AI), iako se to može nazrijeti na prvi pogled. To smo i potvrdili korišćenjem alata za provjeru AI generisanih fotografija, koji su potvrdili naše sumnje.
Osim alata, to kažu i svjetski mediji, koji su provjeravali istu fotografiju i tvrdnje da se radi o palestinskoj djeci koja spavaju u katastrofalnim uslovima. DW kaže da su evidentne greške koje se često pripisuju vještačkoj inteligenciji:
“Oba dječaka imaju stopalo sa samo četiri prsta, što je karakteristična greška vještačke inteligencije. Desno stopalo dječaka sa lijeve takođe izgleda prilično veliko.
Štaviše, njihovi isprepleteni prsti izgledaju previše ujednačeno, a zglobovi nijesu dovoljno savijeni i pod pogrešnim su uglom. Nešto nije u redu i sa potiljkom i vratom dječaka sa lijeve strane. Djelovi tijela se spajaju sa platnom šatora i usmjereni su ka grudnoj kosti.”
DW u istom tekstu piše i da su kontaktirali više humanitarnih organizacija, te da su dobili podatke da Palestinci u Gazi zaista žive u užasnim uslovima, da je 85 odsto populacije dislocirano i da velika većina živi u improvizovanim skloništima. Da stvar bude gora, početkom godine, otprilike u približno vrijeme kada se pojavila AI generisana fotografija dječaka u poplavljenom šatoru, velika kiša jeste izazvala poplave na jugu Gaze, otežavajući ionako preteške uslove za život.
Svakako, to ne mijenja činjenicu da je fotografija iz spornih objava nastala uz pomoć vještačke inteligencije, zbog čega one dobijaju ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
