U vremenu zelenih pokreta i zelenih tehnologija, vjerovatno očekivano, javlja se otpor. Tastatura ratnici i rijetki koji nešto više znaju o tematici pišu nadugo i naširoko o tome kako je novo-zeleno zapravo mnogo gore od onoga što se želi poslati u prošlost – nusprodukta industrijskog doba. Kako sada stvari stoje, gorepomenuti onlajn gerilci ne moraju da brinu, jer teško da će se ugalj i nafta uskoro naći van upotrebe. Ali, ono na šta će se morati navići je rastući broj električnih vozila (EV) na ulicama.
Šta kažu brojke?
Brojke kažu da će električna vozila (EV) do 2035. činiti oko 70 odsto svih vozila na putevima. Samo ove je zabilježen rast prodaje od 34 odsto. Iako se govorilo o zastoju u kupovini EV-a zbog razloga kao što: su visoke cijene, dileme oko stanica za punjenje i dometa, ukidanje subvencija u nekim evropskim državama, očekuje se da će ovo tržište doživjeti ogromnu ekspanziju. Tim prije što se očekuje izlazak “entry” modela, odnosno onih sa cijenom za obične smrtnike.
Da li su EV bezbjedna i pouzdana?
U jednom od brojnih tekstova kojima se Raskrinkavanje bavi, vezanih za zelene tehnologije, istraživali smo da li će se EV ugasiti u zastoju na velikoj hladnoći… Presuda je da će EV na hladnoći (manje-više) izdržati isto koliko i automobili sa motorom na unutrašnje sagorijevanje, a u odnosu na to koliko su napunjeni, ili koliko goriva imaju. Tu smo potencirali primjer Norveške, koja je jedna od najhladnijih zemalja na svijetu, ujedno i ona sa najvećim procentom kupovine EV-a. A, da li ste upoznali Norvežanina koji nije praktičan…
Što se tiče daljih pouzdanosti EV-a, vjerovatno se može govoriti o ovim ili onim boljkama koje ima i obična Škoda. A, kada je bezbjednost u pitanju, dovoljno je reći da su po raznim istraživanjima neki od EV-a u samom vrhu na testovima, kao što su Tesla Model s, Rivian R1T, Polestar 2. To bi trebalo da znači da će se rijetko koji EV sam od sebe zapaliti, kao što smo imali prilike da čitamo. Pritom, studije kažu da su automobili sa motorom na unutrašnje sagorijevanje čak i podložniji da buknu, od EV-a.
Jesu li EV zelena ili ne?
Glavna kritika električnih vozila je da ona u suštini i nijesu toliko zelena, odnosno da se njihovom proizvodnjom, a kasnije odlaganjem štetnih baterija, okolina još više zagađuje. Tu ima istine, ali konačna presuda ipak ide u korist EV, u odnosu na konvencionalna vozila.
Naime, inicijalna proizvodnja EV-a nije tako “čista” zbog materijala koji se koriste za izradu baterije. Ali, prema nekim studijama, ukupni vijek EV-a je i do tri puta bolji u smislu emisije štetnih gasova. Najprije, jer kada uđu u upotrebu ona ne emituju CO2 za razliku od onih drugih. Još jedna kritika je da EV koriste električnu mrežu, koja takođe nije 100 odsto “čista”. Međutim, stvari se tu mijenjaju rapidno, pa je samo u SAD u posljednjoj deceniji ugašeno na stotine termoelektrana, a sve više se prelazi na solarnu i vjetroenergiju. To bi značilo da EV sve više koriste zelenu energiju.
I onda dolazimo do poslastice koju dezinformatori vole golemo da iskoriste, a to su – baterije. One se nakon životnog vijeka EV-a ne odlažu na prvoj deponiji, već se mogu reciklirati ili dobiti drugi život. Taj proces nije bez rizika, a nije ni zaživio još u dovoljnoj mjeri. Međutim, kako je riječ o industriji vrijednoj 500 milijardi dolara, a za koju se procjenjuje da će do 2030. porasti za tri puta i koja se velikim dijelom oslanja na inovacije, za očekivati je da će biti novih otkrića i patenata kojima će se sva pitanja vezana za “zelenost” EV industrije otkloniti.
Električna vozila, dakle, nijesu bez ekoloških mana, ali se čini da su bolja alternativa konvencionalnim. Nekome se to može svidjeti ili ne. Ali, zeleni talas je krenuo i ne djeluje da će skoro stati, uprkos pokušajima osporavanja iz dezinformacionog ekosistema.
