Popis stanovništva u Crnoj Gori za sada protiče “zadovoljavajuće”, kako je rekao direktor Monstata, Miroslav Pejović. Popisivači imaju još vremena da obiđu sva domaćinstva, a stanovništvo priliku da se slobodno izjasni po svim pitanjima. Međutim, u toku je kampanja kojom se pokušava uticati na tu slobodu.
Portali IN4S i Borba aktivno učestvuju u popisu. To su radili i prije nego što je počeo, a sada su u cijelu priču ubacili i pokojnog mitropolita Amfilohija. U tekstu pod naslovom:
Kako je govorio mitropolit Amfilohije: Do 1918. Srba je u Crnoj Gori bilo 95%, ostalo su bili Albanci
Borba piše, a na Fejsbuku prenose pro-srpske stranice:
“Danas, građani Crne Gore se „zanimaju“ sa popisom stanovništva, a s tim u vezi BORBA će podsjetiti kako je blaženopočivši mitropolit govorio.
Kada je postojala izvorna Crna Gora, do 1918. godine, mitropolit tvrdi da je tu bilo samo 5% Albanaca a 95% Srba.
„Tu je bilo najviše Srba pravoslavaca a onda Srbi muhamedanske vjere i katoličke vjere“, kazao je mitropolit.”
Ovaj narativ naslanja se na onaj koji je Raskrinkavanje iz više navrata demantovalo: da se na popisu 1909. 95 odsto ljudi izjasnilo kao – Srbi.
Kao što smo pisali, 1909, kao ni 1921. na popisu u Crnoj Gori nacionalnost se nije pisala.
Podsjetićemo, u Uputstvu za izvršenje popisa stanovništva i domaće stoke, izdatom od strane Ministarstva unutrašnjih djela 21. marta 1909. godine, navedena su pravila za sprovođenje popisa i informacije o podacima koji se prikupljaju. U Uputstvu se ne spominje pitanje o nacionalnosti, već su pojedinci pitani za državljanstvo i vjeroispovijest.
Teorija o 5 odsto Albanaca, koja se u ovom slučaju pripisuje riječima pokojnog mitropolita, takođe, potiče iz istog narativa.
Prvi popis kada je zaista evidentirana nacionalna pripadnost u Crnoj Gori je sproveden je u socijalističkoj Jugoslaviji 1948. godine.
Ostatkom izlaganja pokojnog mitropolita i njegovim teoremama u ovom tekstu nećemo se baviti. Naslov i navodi iz Borbinog teksta kojima se stvara pogrešan narativ o popisu iz 1909, kao i prethodnih puta, dobijaju ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
