Kada je namjera produbiti antagonizam prema pojedincima ili organizacijama, dovoljno je povezati ih sa ozloglašenim istorijskim ličnostima.
“Jeste li znali da je Hitlerov načelnik Glavnog stožera Adolf Heusinger kasnije postao predsjedavajući NATO-a? Ne možete ljudima reći, morate im pokazati. I svi su socijalisti ili komunisti. Pozdrav druže”, navedeno je u jednoj Fejsbuk objavi.
Iako je Adolf Hozinger imao visok položaj u nacističkoj Njemačkoj, on nikada nije bio „šef štaba“ (na njemačkom Stabschef), kako je prikazano na fotografiji koja se dijeli u objavi.
Hozinger je bio načelnik Vrhovne komande vojne nacističke Njemačke u periodu od 1940. do 1944. godine.
Takođe, tačno je da je bio dio NATO-a, ali nikada nije predsjedavao tim savezom.
Bivši nacistički oficir bio je na čelu Vojnog komiteta NATO saveza od 1961. do 1964. godine. Inače je mandat na tom položaju trajao dvije godine, ali je u Hozingerovom slučaju produžen duže.
Objava sadrži obmanjujuće informacije, zbog čega je važno ukazati na razlike između pozicija predsjednika Sjeveroatlanskog saveza i Vojnog komiteta.
“Generalnog sekretara NATO-a određuju vlade država članica za predsjednika Severnoatlantskog savjeta na četvorogodišnji mandat. Ima zadatak da predsjedava svim glavnnim komitetima, odgovoran je za upravljanje diskusijama, olakšavanje procesa donošenja odluka i obezbjeđivanje sprovođenja odluka. Takođe, on je glavni portparol saveza i šef međunarodnog štaba, čija je uloga da direktno i indirektno podržava generalnog sekretara. Njegova dužnost je da promoviše i usmjerava proces konsultacije i odlučivanja u okviru Alijanse. On je taj koji je odgovoran za odnose, komunikaciju i kontakte sa državama članicama i sa medijima.
Vojni komitet je najviši vojni organ NATO-a i sastavljen je od nacionalnih vojnih predstavnika pri NATO-u. Vojni komitet preporučuje političkim vlastima mjere neophodne za zajedničku odbranu, daje smjernice i mišljenja o vojnoj strategiji i politici. Vojni komitet može da stoji na nivou načelnika štabova odbrane. Odborom predsjedava predsjednik Vojnog odbora, koga biraju načelniki štabova odbrane u periodu od tri godine”, pojašnjeno je na veb sajtu Alijanse.
Analizirana objava će vjerovatno podstaći onoga ko je pročitao kako je moguće da je nacistički oficir bio na važnoj poziciji u NATO-u nakon manje od 20 godina poslije završetka rata.
Odgovor krije dosije CIA-e. U tom dokumentu je istaknuto da je nakon rata odlučeno da se Hozinger ne smatra ratnim zločincem, uglavnom iz dva razloga. Prvi je činjenica da naređenja za pogubljenje savezničkih i ruskih oficira nije izdavao Hozinger, već su naređenja dolazila sa viših nivoa. Takođe, on je bio saradnik tokom suđenja u Nirnbergu.
Ujedno, Hozingeru je 1957. godine postavljen za načelnika odjeljenja oružanih snaga Ministarstva odbrane što mu je omogućilo da otputuje u nekoliko država NATO-a i dobije institucionalnu podršku neophodnu da se pridruži Sjevernoatlantskoj alijansi četiri godine kasnije.
Ovaj sadržaj dobija ocjenu manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
