Video iz Gaze iz 2021. predstavljen kao iz trenutnog sukoba 

787

Raskrinkavanje, kao i svjetski fekt-čekeri, imaju pune ruke posla otkrivajući dezinformacije vezane za sukob Hamasa i Izraela, koji je izbio početkom oktobra. Na našem sajtu možete pronaći desetak tekstova na tu temu. A, sada evo još jednog.  

Na Fejsbuku se pojavio video, na kojem se vide vozila hitne pomoći i ogroman saobraćajni zastoj. Objavu prati tekst:  

Međunarodna pomoć čeka ulazak u Gazu na egipatskoj granici. 
Izrael odbija da dozvoli Gazi da primi humanitarnu pomoć iz Egipta i prijeti da će ih bombardirati ako im vozila probiju put. 
Vozila hitne pomoći i vozila humanitarne pomoći čekaju ispred granične postaje na egipatskoj strani kako bi pristupili Gazi. 

Post je za nekoliko dana prikupio preko hiljadu lajkova, mnoštvo komentara i šerova. 
 
Ova informacija nije tačna. Video koji je propraćen spornim tekstom zapravo je star najmanje dvije godine i može se pratiti unazad do kraja juna 2021. 

Španska Maldita ušla mu je u trag, kada je objavljen prije dvije godine na jednoj izraelskoj televiziji. 

U članku, koji sadrži video, obrađuje se tema ulaska u Gazu iz pravca Egipta. Pojas Gaze, efektivno ima svega dva granična prelaza preko kojih ljudi i roba mogu ući ili izaći: jedan je na granici sa Izraelom, a drugi sa Egiptom. U videu se sagovornici pitaju da li Egipćani dovoljno dobro kontrolišu šta ulazi u Gazu sa njihove strane, jer su izraelske kontrole rigorozne. 

Obrnutom pretragom, dolazi se do niza dezinformacija koje mahom potiču sa društvene mreže X, a ogroman broj njih se poziva na iste navode kao iz spornog posta: da humanitarna pomoć stoji na granici, te da ne može doći do onih kojima je potrebna. Za sve to optužuju se Izrael i Egipat.  

Međutim, iz svega navedenog jasno je da je video star makar dvije godine, te da nije nastao tokom aktuelnog sukoba Hamasa i Izraela. Zbog toga ova objava dobija ocjenu – lažna vijest.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

In this article