Više od pet hiljada ljudi izgubilo je život, za mnogima i dalje traje potraga nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile Libiju. Grad Derna je razoren. Problem spasilačkim naporima je to što je Libija i politički razorena zemlja, tako da je za očekivati da se posljedice u žrtvama i infrastrukturi neće tako brzo zbrojiti.
Dok spasilačke akcije traju, dežurni dezinformatori su se upalili i pričaju o tome kako se nesreća neslućenih razmjera u Libiji nije dogodila slučajno, već da ljudska ruka ima nešto s tim. Baš kao što se tvrdilo za zemljtorese koji su pogodili Tursku i Siriju.
Saša Borojević je objavio video koji je za kratko vrijeme pokupio oko 600 lajkova, 70 komentara i oko 350 šerova. U kompilaciji od preko tri minuta vidi se nevrijeme, a Borojević kaže:
Libija…prirodno skroz!
Već prvi klip u kompilaciji nije iz Libije. Radi se o uraganu Metju, koji je prije šest godina pogodio Floridu. Čak su i admini profila Tornado trackers morali da se oglase na X-u i poruče da je neko dodao tornado na njihov snimak iz 2016. Najinteresantnije iz Borojevićevog snimka je to što se preko (očigledno lažnog) tornada pojavljuje i munja, koju je golim okom moguće prepoznati da je kompjuterski generisana.
U Borojevićevoj kompilaciji se, takođe, može vidjeti tornado koji razara kuće. Iako on tvrdi da je u pitanju snimak iz Libije, u stvari se radi o razornom tornadu koji je prošle godine pogodio Kanzas u SAD.
Mnoge snimke iz kompilacije je teško provjeriti jer obrnuta pretraga ne može da ih pronađe, između ostalog i jer je – lošeg kvaliteta. Međutim, internet riznica kaže da su neki od njih nastali u Japanu itd, iako to trenutno nije moguće dokazati sa sigurnošću.
Podrobnim pregledom uratka koji je objavio Borojević zaista se može doći do pretpostavke da su neki od videa korišćenih nastali u dalekim azijskim zemljama. Dokaz za to su slova alfabeta na snimcima, koja se sigurno ne koriste u Libiji.
Makar dva videa u objavi koju je podijelio Borojević nijesu iz Libije. Zbog toga, ona dobija ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
