Položaj LGBTIQ osoba u Rusiji pogoršan je posljednjih godina donošenjem zakona koji su značajno ograničili prava ove zajednice, a posebno pravo na slobodu govora i okupljanja. Opšte je poznata činjenica da ova zemlja nema afirmativan stav prema toj zajednici.
Više regionalnih i domaćih portala objavilo je vijest o posljednjem primjeru homofobije, praćenu naslovom:
“Rusija usvojila zakon o zabrani promene pola”
Činjenica je da su ruski poslanici 13. jula odobrili pooštrenu verziju zakona koji zabranjuje procedure promjene pola, sa dodatnim klauzulama koje poništavaju brakove u kojima je jedna osoba „promijenila pol“ i zabranjuje transrodnim osobama da postanu hranitelji ili usvojitelji.
Međutim, tvrdnja da je “Rusija zabranila promjenu pola” je obmanjujuća iz prostog razloga što je pomenutu verziju zakona usvojio tek Donji dom ruskog parlamenta, Državna duma.
Parlamentarna procedura u Rusiji podrazumijeva da, poslije trećeg čitanja kada je zakon i usvojen u Dumi, slijedi izglasavanje Gornjeg doma parlamenta, a nakon toga ga potpisuje predsjednik Vladimir Putin.
Iako je dinamika izglasavanja zakona takva da usvajanje prijedloga zakona u Državnoj Dumi najčešće podrazumijeva i njegovo izglasavanje, odnosno da odluke Gornjeg doma i Putina ne odstupaju od stava Donjeg doma, netačna je tvrdnja da je zakon već usvojen.
Rigorozne mjere
Zakonom bi se Rusima zabranilo da mijenjaju pol na službenim ličnim dokumentima, što je bilo legalno od 1997. godine.
Zdravstvenim radnicima bi bilo zabranjeno da „izvode medicinske intervencije sa ciljem promjene pola osobe“ ́što podrazumijeva i operaciju i propisivanje hormonske terapije.
Kremlj je 2013. godine usvojio prvi zakon koji ograničava LGBTIQ prava, poznat kao zakon o „gej propagandi“ koji je zabranio svako javno odobravanje „netradicionalnih seksualnih odnosa“ među maloljetnicima, dok je Putin 2020. godine sproveo ustavnu reformu koja je zabranila istopolne brakove.
Rigoroznija mjera uvedena je prošlog decembra, kada je Putin potpisao zakon kojim se ograničava promovisanje „LGBT propagande“, zabranjujući svako javno izražavanje kvir života, u javnosti i u onlajn prostoru, u kinematografiji, knjigama ili u reklamama.
Medijske i objave na Facebooku ocjenjujemo kao klikbejt i dezinformaciju.
Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.