Dostignuća vještačke inteligencije su svakim danom sve uvjerljivija, a da mogu ostaviti stvarne posljedice dokaz je fotografija koja navodno prikazuje eksploziju u blizini Pentagona.
Iako je brzo uklonjena sa društvenih mreža i iz pojedinih medija, klikbejt naslovi su i dalje aktivni na Facebooku:
“Haos u Americi! Eksplozija u Pentagonu?!”
Fotografija ne prikazuje eksploziju u zgradi glavnog štaba Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država (SAD), jer se eksplozija nije ni dogodila, a fotografija je, pogađajte – proizvod vještačke inteligencije.
Prema pisanju brojnih međunarodnih medija, više je dokaza koji upućuju da fotografija nije stvarna.
Zgrada na fotografiji izgleda značajno drugačije od Pentagona, što se može potvrditi korišćenjem alatki kao što je Google Street View kako bi se uporedile dvije fotografije.
Neobični detalji poput stuba ulične rasvjete čudnog izgleda koji lebdi ili crne šipke koja probija pločnik ukazuju da fotografija nije autentična, naveo je fakt-čeker Nik Vaters. Vještačka inteligencija i dalje ima velike probleme pri stvaranju lokacija bez ubacivanja predmeta slučajnim odabirom.
“Nije bilo svjedoka sa mjesta događaja da potvrde takvo dešavanje, naročito u užurbanom području kao što je Pentagon. Zato je veoma teško (usudio bih se reći i nemoguće) stvoriti uvjerljivu laž o takvom događaju”, napisao je Vaters na Twitteru.
Zvaničnici SAD-a su dodatno demantovali da se eksplozija dogodila, potvrđujući da fotografija nije stvarna.
“Nije se dogodila ekplozija ili incident u ili blizu rezervata Pentagona, i nema neposredne opasnosti za javnost”, navodi se u saopštenju Vatrogasne službe orkuga Arlington i Agencije za zaštitu snaga Pentagona.
Jasno je da se eksplozija u Pentagonu nije dogodila, a da jesfotografija koje navodno svjedoči o tom događaju zapravo nastala uz pomoć vještačke inteligencije.
Objavu ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
