Kako je poljoprivreda, za stanovništvo u Indiji, u velikoj mjeri izvor egzistencije, izvjesna je i upotreba pesticida protiv insekata, korova, gljivica, mikroba i svega što uništava usjeve. Iz te zemlje dolaze i informacije da navodno farmeri godinama unazad koriste jeftiniju verziju pesticida odnosno bezalkoholna gazirana pića – tačnije Coca-Colu i Pepsi.
Slične tvrdnje viralne su posljednjih dana i na društvenim mrežama.
“Koka kolu i pepsi indijski seljaci koriste kao peticid. Jeftino i efikasno u video snimku se navodi da oba pića imaju daleko iznad dozvoljenog nivoa tragove pesticida”, navodi se u jednoj Fejsbuk objavi.
Pomenuti video snimak nije priložen, tako da potencijalnom čitaocu nijesu ponuđeni dokazi koji bi potkrijepili tvrdnju da navedena pića sadrže tragove pesticida.
Kompanije koje proizvode pomenuta pića su se još 2003. godine suočile sa optužbama da u Indiji prodaju proizvode koji sadrže pesticide.
Naučnici su za BBC pojasnili da zbog slatkog rastvora, vode i šećera kao sastojaka, ova pića privlače mrave koji se hrane larvama insekata te da zato nestaju štetočine.
Specijalista za poljoprivredu Devendra Šarma kazao je da farmeri griješe kada misle da su pića ista kao pesticidi, kao i da upotreba šećernog sirupa za kontrolu štetočina nije nova praksa.
“Jager napravljen od šećerne trske se često koristio za kontrolu štetočina u mnogim prilikama. Pepsi i Coca-Cola se koriste za postizanje istog rezultata”, kaže on.
Pepsi i Coca-Cola su saopštili da u pićima nema ničega što bi se moglo koristiti u kontroli štetočina.
Portparol Coca-Cole u Atlanti kazao je da su svjesni da postoje izolovani slučajevi kada su farmeri možda koristili bezalkoholna pića kao dio svoje rutine upravljanja usjevom.
„Bezalkoholna pića ne djeluju slično pesticidima kada se nanose na zemlju ili usjeve. Za to nema naučne osnove i upotreba bezalkoholnih pića u ove svrhe bila bi potpuno neefikasna“, poručili su iz ove kompanije, prenio je Gardijan.
Dodatno, popularna američka pića u Indiji imaju lokalnu alternativu pa je momenat konkurencije i razvoja domaće ekonomije, čak i politike doprinio da se rat protiv multinacionalnih kompanija usija. Tako im je godinama unazad Indija često postaviljala zabrane pa ih povlačila.
Ipak, popularne kompanije označile su Indiju kao jedno od ključnih tržišta nakon oporavka od koronavirusa.
Možda nijesu najzdravija pića ali ni u jednoj drugoj zemlji nije zabilježen slučaj poznat javnosti da su efikasna u baštama jer sadrže pesticide, niti postoje dokazi koji bi ukazivali da pesticidi ulaze u sastav ovih pića.
S obzirom na to da farmeri u Indiji jesu pokušali da zamijene hemijska sredstva ovim proizvodima ali da nema dokaza da je poduhvat bio uspješan niti da pića sadrže pesticide, ovaj sadržaj ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
