Na mjestu najvećeg nacističkog koncentracionog logora – Aušvic obilježen je 78-mi Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Komemoraciji je prisustvovalo 18 preživjelih logoraša, predstavnici poljskih vlasti i delegacije nekoliko desetina zemalja, prenosi RSE.
Ovaj dan ispratile su dvije vijesti. Prva da Rusija po prvi put nije pozvana i druga da je poljski premijer, Mateuš Moravijecki, optužio predsjednika Rusije, Vladimira Putina – da gradi nove logore. Kombinacija tih informacija navela je rusofile da daju slobodnu interpretaciju:
Na ceremoniju nisu pozvani Rusi koji su ga oslobodili, ali su bili Nemci koji su ga osnovali sa Ukrajincima koji danas proslavljaju nacistu Stepana Banderu!
Licemerje na delu!
Zašto Rusija nije pozvana?
Prema riječima direktora muzeja Aušvic-Birkenau Pjotra Civinjskog, koji je bio domaćin skupa, nazire se odgovor zašto Rusi nijesu pozvani ove godine. Civinjski kaže:
“Varšavski distrikti Vola, Zamojščina, Oradur i Lidice danas nose drugačija imena: Buča, Irpin, Hostomel, Marijupolj i Donjeck. Slična bolesna megalomanija, slična požuda za moći i gotovo istozvučni mitovi izvrsnosti, veličine i prvenstva, ali napisani na ruskom… Rusija, u nemogućnosti da pokori Ukrajinu, odlučila je da je uništi.”
Korak dalje otišao je poljski premiijer Moravijecki:
“Na godišnjicu oslobođenja nacističkog njemačkog logora smrti Aušvic-Birkenau, podsjetimo se da na istoku Putin gradi nove logore.”
O izostanku ruske delegacije naširoko je pisao BBC.
Pretragom nije moguće doći do podatka da li je njemačka delegacija bila na memorijalu. I da jeste i da nije, zvanični stav federalne vlade je jasan: Njemačka prihvata i prepoznaje zlodjela u Drugom svjetskom ratu, a prenio ga je kancelar, Olaf Šolc:
“Žrtva šest miliona nevino ubijenih Jevreja neće biti zaboravljena, kao ni patnja preživjelih.”
Stepan Bandera, rat i ukrajinski nacisti
Aluzija iz sporne objave da su Ukrajinci zajedno sa Njemcima osnovali Aušvic prosto je apsurdna. A, narativ da su Ukrajinci današnji nacisti čita se i iz tvrdnje da danas slave spornog lika – Stepana Banderu.
Bandera je ponovo isplivao kao figura kojom se manipuliše, u odnosu na to – na kojoj strani ukrajisnko-ruskog rata se ko nalazi. Za jedne je heroj i epitom ukrajinske borbe protiv Rusa i Sovjetskog saveza i borbe za nezavisnost – za druge je nacistički kolaborator i zločinac umiješan u ubistva Jevreja. Tačno je da se u Kijevu održavaju dani sjećanja u njegovu čast. Ali, na njima učestvuje manji broj desničara.
Na drugoj strani, zvanični stav Kijeva oko Bandere je rezervisan. On je 2010. dobio titulu “Heroja Ukrajine”, koju mu je posthumno dodijelio tadašnji predsjednik, Viktor Juščenko. Godinu kasnije ta odluka je poništena. Aktuelni predsjednik, Volodimir Zelenski, citiran je 2019. kako za Banderu kaže da vjeruje je on heroj za određeni broj Ukrajinaca i da je to normalno. Administracija Zelenskog je, takođe, dobila zahtjev da se Banderi vrati titula, ali to do danas nije učinjeno.
Štaviše, Zelenski je u julu opozvao kontroverznog ambasadora u Njemačkoj, Andrija Melnika, koji je izazvao pometnju jer je branio Banderin lik i djelo.
Sveukupno, teze iz sporne objave obiliju nepreciznim i nepotpunim informacijama, kojima se po ko zna koji put pokušava glorifikovati Rusija, a Ukrajina predstaviti kao nacistička zemlja. Pritom, kao povod se koristi dan sjećanja na žrtve najveće pošasti koja je zadesila svijet u XX vijeku… Kao što autor kaže: licemjerje na djelu.
Ova objava dobija ocjene – dezinformacija i manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
