Insekti za obrok uobičajen su sastojak mnogih tradicionalnih kuhinja u različitim kulturama, na primjer, Africi, Aziji ili Latinskoj Americi, dok širom svijeta ljudi u ishrani koriste oko 2.100 vrsta insekata. S druge strane, Evropljani nijesu navikli na instekte na meniju, pa nije ni iznenađujuće da je odluka Evropske komisije da odobri korišćenje brašna od zrikavaca u ishrani izazvala pažnju javnosti.
Svakako nije ni iznenađujuće da je ovo bio povod za širenje dezinformacija po društvenim mrežama. Tako jedan korisnik Facebooka kaže:
„Bila TEORIJA ZAVERE……‼️ Čitajte sastojke….proizvoda koje dolaze iz EU država…..‼️ Pored filovanja ljudi svim i svačim kreće i filovanje insektima i bubama…..‼️ Biva sve jezivije i jezivije……‼️ Ko preživi pričaće…..‼️“
Objavu prati printscreen članka sa portala Imperijal.net u kojem se, između ostalog, navodi da je uredba EU o upotrebi zrikavaca u ishrani obavezujuća.
Iako ovaj korisnik ukazuje na opasnost od ovakvih proizvoda i savjetuje svoje pratioce da čitaju sastojke proizvoda iz EU zbog namjere da ih „filuje“ bubama, istina je, ipak, nešto drugačija.
Evropska komisija je odobrila upotrebu kućnog zrikavca (Acheta domesticus) u ishrani još u februaru 2022. godine, nakon što je prije toga, u novembru 2021. godine odobrena upotreba skakavca (Locusta migratoria), a u februaru 2022. i žute brašnaste gliste (Tenebrio molitor) – u zamrznutoj i sušenoj formi i u prahu. Crv brašnar prvi je insekt čiju je upotrebu u ishrani odobrila Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA).
EFSA je u naučnom mišljenju objavljenom još 2015. godine, navela da upotreba insekata kao izvora hrane ima važne ekološke i ekonomske koristi i da ne predstavlja prijetnju po bezbjednost hrane. U ovom izvještaju piše i da farme insekata mogu rezultirati nižim emisijama gasova staklene bašte i amonijaka nego farme goveda ili svinja i većom efikasnošću u pretvaranju hrane u proteine. Istovremeno, EFSA je zaključila da sve dok se insekti hrane trenutno dozvoljenom hranom, šanse za alergijske reakcije ili toksične efekte su slične kao i kod drugih izvora proteina koji su sada u upotrebi. I u studiji organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a iz 2013. godine piše da insekti mogu biti alternativni izvor proteina i da su farme insekata ekološki prihvatljivije od onih na kojima se uzgajaju životinje.
Ipak, ova tema je tek skoro privukla pažnju javnosti, nakon nedavne odluke Evropske komisije da dozvoli upotrebu brašna od zrikavca u ishrani.
Sada među teoretičarima zavjere čujemo tvrdnje da je ova odluka samo sljedeći korak ka ostvarivanju plana da se smanji populacija, otruju ljudi itd. Ipak, da bi ovakva odluka mogla da napravi određeni uticaj, morala bi biti obavezujuća, što ona ni u kom slučaju nije, niti može biti.
Evropska komisija nije nikoga obavezala da se hrani insektima i to svakako ostaje izbor pojedinca, tako da teorije o „filovanju“ insektima i bubama nemaju utemeljenje. Nakon odobrenja upotrebe prvog insekta u ishrani, Evropska komisija je saopštila da upotreba insekata u ishrani nije ništa novo i da je svakako stvar izbora. Kasnije je ovaj stav ponovljen i na njihovom Tviter nalogu:
„Na vama je da odlučite da li želite da ih jedete ili ne. Upotreba insekata kao alternativnog izvora proteina nije ništa novo i insekti se jedu u mnogim djelovima svijeta. Da pokušamo?“
Imajući u vidu da nije tačno da je odluka EU o upotrebi insekata u ishrani obavezujuća, ovaj sadržaj dobija ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Dodatno, ovu objavu ocjenujemo i kao teoriju zavjere.
Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
