Rezolucija o borbi protiv glorifikacije nacizma čiji je inicijator Rusija bila je jedna od tema Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) prošlog mjeseca.
Priča o nacrtu tog dokumenta koji je usvojen nakon žustre rasprave sa 120 glasova za, 50 protiv i 10 uzdržanih poslužila je pojedinim medijima sa proruskom politikom sa našeg govornog područja da plasiraju tesktove o navodnom skandaloznom glasanju Bosne i Hercegovine (BIH) koja je glasala protiv ovog dokumenta.
Tako je portal IN4S objavio članak “Skandal za skandalom u finišu Biserinog zemana: BiH u UN podržala nacizam, fašizam i ksenofobiju”.
U članku se navodi:
“BiH se nije našla među 120 država svijeta koje su na plenarnom zasjedanju Generalne skupštine UN, podržale rusku rezoluciju za borbu protiv veličanja nacizma. Skandal za skandalom! U najkraćem, to je diplomatija BiH posljednje četiri godine, praćena potpunim gaženjem Ustava i Dejtonskog sporazuma.Ipak zadnja epizoda za sada je bez presedana. Dok je Bisera Turković, o trošku građana BiH otišla na Maldive, Sven Alkalaj je na Ist Riveru javno, nije greška, podržao nacizam, neonacizam, fašizam, ksenofobiju….”, navodi se u tekstu portala IN4S koji je naveo da je vijest preuzeo sa portala RTRS.
Ovu rezoluciju Rusija predlaže u UN svake godine od 2013. godine
Činjenica je da BiH ove godine u UN-u nije podržala rezoluciji ali se zbog toga nikako ne može tvrditi da ova država podržava nacizam, fašizam i ksenofobiju. Upravo suprotno što potvrđuje i analiza AFP-a u vezi ove rezolucije.
Naime u maju ove godine AFP je u svojoj analizi ukazao da je BIH ranije glasala za ovu rezoluciju.
Istu, ranije predloženu rezoluciju analizirale i naše kolege iz Raskrikavanja koje su ukazale je njen cilj da se SAD i Ukrajina predstave kao nacističke države.
“Iako su jasno osudile nacizam, ove države su glasale protiv konkretne rezolucije jer smatraju da se njome ograničava sloboda izražavanja, da je Rusija koristi za ispunjavanje svojih politčkih interesa, ali i zbog prethodne ruske aneksije Krima. Već godinama unazad, SAD glasaju protiv usvajanja ovog dokumenta, a kako je 2014, pisao Glas Amerike, razlozi za ovakav stav uključuju problem sa jezikom „koji bi se mogao tumačiti kao ograničavanje slobode govora i okupljanja”. Predstavnik SAD-a, Teri Robl, na sednici UN-a rekao je tada da „vlada Rusije koristi ovu retoriku tokom trenutne krize u Ukrajini, protiv aktuelne ukrajinske vlade.” Dakle, SAD smatra da se pojmovi poput nacizma i fašizma u ovoj rezoluciji koriste previše „labavo” kako bi ocrnile druge zemlje. Tako je profesorka Međunarodnih odnosa u njujorškoj Novoj školi, Nina Hruščova u tekstu Glasa Amerike rekla da problem nije u rezoluciji, koja je imala široku međunarodnu podršku, već u činjenici da Rusija koristi ove pojmove u svoje političke svrhe. Prema njenim rečima, radi se o potrebi da se „brendira” Ukrajina – vlada u Kijevu, neke njene akcije ili neka pripadnost kijevskoj vladi – „kao svojevrsni ogranak nacističke ideologije”, objasnila je Hruščova”, objašnjeno je u njihovoj analizi.
Dakle, ista rezolucija nije dobila podršku BiH u decembru prošle godine, ali ne zbog toga jer ta država “podržava nacizam, fašizam i ksenofobiju”.
Objave portal RTRS i IN4S dobijaju ocjenu “Manipulacijama činjenicama. Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
