Još jedna lijepa priča koja stiže iz Katara je 21-godišnji Gonsalo Ramos, koji je oduševio fudbalski svijet postigavši het-trik u pobjedi Portugala protiv Švajcarske. I sam Ramos je bio u nevjerici i kaže da nije ni sanjao da će početi utakmicu nokaut faze, a kamoli da će postići tri gola.
Nakon majstorija ovog mladića, Portugalci su se sigurno radovali. A, radovali su se i pojedini u Srbiji. Njegovo podizanje tri prsta nakon trećeg gola, mnogi su protumačili kao provokaciju švajcarskih reprezentativaca Šaćirija i Džake. Njih dvojica, kao što smo već pisali, vuku albansko porijeklo. Osim Ramosovih tri prsta, tri prsta su pronađena i na švajcarskoj novčanici od 200 franaka, pa je stvoren novi narativ:
Kakva sudbina Šaćirija i Džaka non stop im mašu sa tri prsta..malo na utakmici malo kroz platu!
Kao što je već poznato, Portugalac Ramos je imao nevjerovatnu noć i dao je Švajcarcima tri gola. Zato je i pokazao tri prsta.
Nacionalna banka Švajcarske predstavila je novu seriju novčanica i to 2018., među kojima se našla i ona od 200 franaka, na kojoj su takođe tri prsta, ali i drugi objekti. Nova serija je nazvana “Mnogi aspekti Švajcarske. Dizajn je objašnjen na sljedeći način:
Novčanica od 200 franaka prikazuje Švajcarsku kao zemlju posvećenu istraživanju, što je ilustruje
glavni element, materija. Prednji dio ilustruje veliki prasak i glavne elementarne čestice poznate do danas iz standardnih modela fizike čestica. Prsti na šaci predstavljaju tri koordinatne ose, evocirajuće dimenzije prostora u kojima se prostire materija.
Čitava “frka” oko Švajcarske digla se uoči, tokom i nakon meča tog tima sa reprezentacijom Srbije. Ali, nakon ispadanja Švajcaraca od Portugala i nezaboravne noći Ramosa, teško da je iko mislio na tri prsta, koja se autoru sporne objave priviđaju u nekom drugom obliku. Čak ni Šaćiri i Džaka.
Zbog pokušaja da se makar jedna od dvije analizirane stvari stave u pogrešan kontekst, ova objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
