Da li znate ko je najbogatiji čovjek u Kuvajtu? Da li nekoga to uopšte zanima?
Na društvenim mrežama širi se fotografija čovjeka, koji leži u kovčegu obasut zlatom, dok se na ostalim fotografijama vide zlatne poluge, hrpa novca… Navodno se radi upravo o najbogatijem Kuvajćaninu:
Preminuo najbogatiji čovjek u Kuvajtu Nassi El Cherky. Pogledajte sva njegova blaga i imovinu.. Ne može ništa ponijeti sa sobom. Ovo je ozbiljan podsjetnik za sve nas. Došao si praznih ruku i praznih ruku ćeš otići, odavde ništa ne možeš uzeti..
Ko je Nassi El Cherky, to nije moguće saznati. Svakako, on nije najbogatiji čovjek Kuvajta. A, nije ni čovjek sa fotografije. Na njoj se vidi Šeron Suhdeo iz Trinidada i Tobaga, koji je ubijen 2018.
Iako mu se u spornoj objavi pripisuje golemo bogatstvo, Suhdeo je ipak bio nešto skromniji. Istina je da je imao spektakularan sprovod do krematorijuma, o čemu su pisali i svjetski tabloidi. Suhdeo se bavio nekretninama i prodajom vozila, a sva je prilika i da je bio dio jedne kriminalne grupe. Pretpostavka je da mu je suparnička banda presudila, jer je prema pisanju tabloida već preživio jedan atentat. Međutim, ni oni nijesu bili precizni.
U postu Dejli mejla piše da je sahranjen u kovčegu koji je koštao 50 hiljada američkih dolara, te da je na njemu bilo zlata vrijednog duplo više. Ali, ako je suditi po kursnim listama i drugim izvorima, te brojke izražene su u lokalnim dolarima. Po tome, njegov kovčeg je koštao nešto preko sedam hiljada američkih dolara, što dalje govori da je procijenjena vrijednost zlata na njemu oko 15 hiljada.
Borba za lajkove nije tipična samo za ovo podneblje, o čemu je pisao fekt-čeking tim Alt News-a. Oni su dokazivali istu tvrdnju – da na fotografiji nije izvjesni Nassi El Cherky, već Suhdeo. Prema njihovom istraživanju, identičan post dijelio se raznim kanalima, na raznim meridijanima, i šerovan je na hiljade puta.
Iako možda interesantna, priča o ekstravagantnom sprovodu je “prenaduvana” i pogrešna i zbog toga ova objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
