Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, osoba je godine po izboru magazina “Tajm”. Među ostalim kandidatima bili su demonstranti iz Irana, kineski lider Si Đinping… Izbor “Tajma” zasniva se na osobi ili događajima koji su imali najviše uticaja na globalnoj sceni u prethodnih 12 mjeseci.
Dok je za uredništvo magazina ovo bio veoma lak izbor, korisnici društvenih mreža i pobornici ruske invazije na Ukrajinu, bude duhove prošlosti i stavljaju ih u pogrešan kontekst. Na internetu je vaskrsla fotografija Adolfa Hitlera, uz poruku:
Magazin TIME je proglasio Zelenskog osobom godine.Nemojte zaboraviti da je isti magazin proglasio i Hitlera osobom godine.Svi režimski mediji imaju istog vlasnika.
Poređenje Zelenskog sa Hitlerom može biti samo produžena ruka propagande, koju plasira Kremlj, a kojom se želi opravdati invazija na Ukrajinu, o čemu smo već pisali.
Kako se navodi u fekt-čeking analizi USA Today-a, koji se bavio istom tematikom, odabir Hitlera za osobu godine nije bila “pohvala”, naprotiv. U tekstu piše:
“Selekcija ljudi koji su imali najveći uticaj na vijesti, od strane “Tajma”, nije uvijek čast.”
Potvrda te tvrdnje su i drugi “laureati”, na naslovnici magazina, među kojima su se našli i Staljin i iranski vrhovni vođa Ajatolah Homeini.
Teoriju o Hitleru potvrdio je i sam “Tajm”, 1939:
“Tajm objašnjava svoj možda i najkontroverzniji izbor ovako: Hitler je 1938. postao najveća prijetnja sa kojom se demokratski, slobodoljubivi svijet suočava.”
U ovogodišnjem izboru, iz uredništva magazina je saopšteno:
“Gospodin Zelenski je inspirisao Ukrajince i međunarodno je priznat po hrabrosti u odupiranju ruskoj invaziji. Njegov uspjeh kao ratnog vođe, zasniva se na činjenici da je hrabrost zarazna.”
Poređenje Hitlera i Zelenskog, čak i bez ove analize, kosi se sa razumom.
Ova objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
