Elektroprivreda Crne Gore kao najmoćnije preduzeće u većinski državnom vlasništvu godinama se nalazi na meti kritika i optužbi za partijsko zapošljavanje.
Po mišljenju mnogih, takva praksa bila je prisutna tokom mandata bivšeg, ali i sadašnjeg rukovodstva.
Upravo to, razlog je zbog kojeg su mnogi građani povjerovali u istinitost fotografije koja se u poslednje vrijeme uveliko dijelila na društvenim mrežama a prikazuje djevojku koja se zove Sara i navodno je zaposlena u EPCG kao stručnjak za TikTok, inače popularnu društvenu mrežu na kojoj se dijele kratki video snimci.
Pomenutu sliku, između ostalog, objavio je fejsbuk profil pod imenom „Mojkovački fantom“ uz opis: „Ima posla ko hoće da radi“.
Ovaj post zabilježio je veliki broj reakcija, a na slici, osim lika, imena i zanimanja djevojke, stoji i logo EPCG kao i navodna lokacija sa koje se ona javlja u TV program – Nikšić.
Uprkos činjenici da je ova fotografija pažnju privukla i na ostalim društvenim mrežama, zapravo je riječ o običnoj montaži.
Naime, djevojka sa slike ne zove se Sara već Gorana Risteski.
Takav zaključak proizilazi nakon uvida u članak portala N1 u kojem se obrađuje tema izazova na društvenim mrežama, među kojima je i TikTok.
„Gorana Risteski, stručnjak za TikTok, kaže da roditelj može da napravi svoj nalog i poveže ga sa nalogom djeteta i da tako prati sadržaje i ograniči šta dijete može da gleda“, navodi se u tekstu.
Ovu temu moguće je ispratiti i u formu video priloga na YouTube kanalu N1.
Na snimku koji traje nešto više od 20 minuta, od 1:40 moguće je vidjeti djevojku sa slike, koja jeste stručnjak za TikTok, ali svakako ne u Elektroprivredi Crne Gore.
Ovaj jednostavan način provjere sporne fotografije odao nam je stvarne podatke o istoj. Te činjenice dovode nas do jasnog zaključka da je originalna fotografija editovana i da je krajnji ishod takve radnje dezinformisanje javnosti.
Upravo zbog toga, objavu sa fejsbuka ocijenili smo kao lažnu vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
