Propaganda ne bira sredstva i često koristi i najgore primjere postupanja prema određenim nacijama i etničkim grupama kroz istoriju kako bi nametnula narative o mržnji.
Primjer za to je i tvrdnja da je u Letoniji, građanima koji govore ruski, dozvoljeno da se voze samo u zadnjem dijelu gradskih autobusa.
“U međuvremenu u Letoniji: “Mesta za ljude koji govore ruski su samo u zadnjem delu autobusa”, navodi se u opisu fotografije.
Na dostupnom skrinšotu, vidi se i izvor fotografije, Maria Dubavikova, ruska političarka i geostrateška analitičarka za Bliski istok čiji su stavovi prema trenutnoj rusko-ukrajinskoj situaciji vrlo jasni na osnovu njenih objava.
Letonski portal Delfi objavio je analizu ukazavši da je riječ o klasičnoj provokaciji. Na osnovu e-karte čiji se logo vidi u desnom ćošku, potvrđuje se je riječ o kompaniji Rīgas Satiksme koja je za Delfi demantovala navodno obavještenje. Na zvaničnim profilima ovog autobuskog prevoznika takođe nema takve informacije.
,,Takva obavještenja nismo pravili i postavljali. Tražili smo i od zaposlenih da provjere vozila i ništa slično nije pronađeno. To su potpune laži”, objašnjava za letonski portal predstavnica kompanije Baiba Bartaševica.
Njene riječi potvrđuje i činjenica da ovaj papir koji navodno diskriminiše Ruse, nema logo kompanije za koju ga vezuju. A sam format obavještenja takođe unosi sumnju jer se u modernim kompanijama za najave i informacije sada koriste digitalne table.
Iz autobuske kompanije još su naveli da osoba koja je ovo napisala ne poznaje dobro letonski jezik ali i pozvali da se prijave detalji nastanka ove fotografije. Međutim, kako to obično i biva sa lažnim vijestima, sve je ostalo na ovoj objavi koja se širi društvenim mrežama.
Moguće je zaključiti da ovakve neistine vuku motivaciju iz mračnih perioda prošlosti kada je u Americi afroamerikancima bilo zabranjeno da se voze na određenim sjedištima u gradskom prevozu.
Zbog svega navedenog ova objava dobija ocjenu lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
