Viralni snimci koji putuju društvenim mrežama od korisnika do korisnika, često izgube pravo značenje i oblikuju ih nagađanja korisnika Fejsbuka. Jedan od takvih slučajeva je i snimak na kom se vidi požar u Klivlendu u Americi, koji se dijeli na Fejsbuku.
„Navodno USA/Cleveland/Ohio…kontam da nije saharski pijesak“, dodaje autorka objave.
U komentarima se diskutovalo da li je u pitanju saharski pijesak, fotomontaža ili čak posljedice 5G mreže.
Međutim, iako se saharski pijesak može pretvoriti u neprijatnu oluju, stvoriti maglu i narandžasti odsjaj koji podsjeća na vatru ipak se razlikuje od onoga što vidimo u priloženoj objavi.
Snimak je izvorno objavljen na TikToku 19. juna i čuju se riječi, zatečenog prizorom, autora koji poziva drugog mladića da se udalji od vatre.
Slični snimci iz Klivlenda pojavili su se i na Tviteru dan ranije, pa se može zaključiti da je riječ o istom događaju sa pretpostavkom da korisnici objavljuju shodno svom nahođenju. Viralan je i miksovani pregled ali ništa nije upućivalo na saharsku prašinu.
Na zvaničnom Tviter profile Vatrogasne divizije Klivlenda, objašnjeno je istog dana, 18. juna, da je počeo požar u 2 sata ujutru kada se zapalila trava i malč.
,,Dramatični snimak, ali nema prijavljenih šteta/povreda. Vjerovatno uzrokovano nepažljivim pušenjem. 1 cigareta + suv malč + jak vjetar = ova strašna scena. Molimo vas da ugasite cigarete/cigare i pravilno odložite“, objavili su vatrogasci.
I tamošnji mediji prenose da su vatrogasci na terenu zatekli 20 požara u popularnom kvartu za noćni provod, Flats koje je izazvala, kako procjenjuju, nepravilno odložena cigareta a vjetar pomogao da se vatra proširi. Takođe, ni u jednom segmentu u pomenutim tekstovima ne pominje se oluja saharskog pijeska te nije jasno odakle potiče ideja da bi to mogla biti ta nepogoda.
Usljed nedovoljne informisanosti ili namjerno, stiče se pogrešan dojam o video materijalu objavljenom na našim prostorima pa zaključujemo da je u pitanju dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
