Krajem juna glavna tema u svim medijima širom svijeta bila je odluka Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država kojom je poništena presuda stara 50 godina u postupku Rou protiv Vejda, a koja je dovela do legalizacije abortusa u cijeloj zemlji. To znači da je taj sud sada tehnički ukinuo federalno ustavno pravo na prekid trudnoće u Americi.
To je pokrenulo lavinu reakcija i komentara, kao i proteste u toj zemlji. Tim povodom, na Fejsbuk stranici Kurira objavljeno je sljedeća konstatacija i pitanje:
Žene u Americi više nemaju prava na abortus – kakav je vaš stav o ovome?
Ta objava ima preko 1200 lajkova i gotovo isti broj komentara.
Šta je donijela odluka Vrhovnog suda?
Američki Vrhovni sud je 24. juna poništio presudu Rou protiv Vejda iz 1973. godine koja je ženama omogućavala ustavno pravo na abortus. Tom odlukom, za koju je glasalo šestoro sudija, dok ih je protiv bilo troje, podržan je zakon američke države Misisipi, koji zabranjuje abortus nakon 15 nedelja trudnoće.
U obrazloženju, sudije su navele da je pogrešna presuda u slučaju Rou protiv Vejda, kojom je ocijenjeno da je neopravdano restriktivno državno regulisanje pobačaja neustavno, jer se u američkom Ustavu ne pominje pravo na pobačaj.
„Stoga smatramo da Ustav ne daje pravo na abortus… i da se ovlašćenje za regulisanje abortusa mora vratiti narodu i njihovim izabranim predstavnicima”, navodi se u dijelu presude.
To znači da odluka Vrhovnog suda sada državama otvara mogućnost da donose zakone koji zabranjuju prekid trudnoće. Taj scenario se očekuje u 26 od ukupno 50 američkih država, koje imaju ili tek treba da usvoje takve propise. Prema pisanju BBC-a, samo 2021. godine uvedeno je gotovo 600 ograničenja abortusa širom zemlje, od kojih je 90 preraslo u zakone.
Da Vrhovni sud preinači sopstvenu odluku, prava je rijetkost, no, odgovor leži u njegovom sastavu. Naime, šest od devet aktuelnih sudija imenovali su republikanski predsjednici, a ostalu trojicu demokratski, pa slovi za jedan od najkonzervativnijih u modernoj istoriji Sjedinjenih Država.
Guverneri nekoliko država koji pripadaju Demokratskoj stranci, među kojima su Kalifornija, Novi Meksiko i Mičigen, već su ranije najavili prijedlog da se u njihove ustave uvrste odredbe o pravu na abortus ako presuda u slučaju Ro protiv Vejda bude poništena.
Zbog takve situacije, protesti se održavaju širom Sjedinjenih Država, ali i zatvaraju klinike koje su do sada legalno izvodile prekid trudnoće. Prema istraživanju zdravstvene organizacije koja izvodi abortuse “Planirano roditeljstvo”, očekuje se da će bez abortusa, odnosno tog prava, biti oko 36 miliona žena u reproduktivnom dobu.
Sve to jasno govori da prekid trudnoće neće biti zabranjen u svim državama SAD-a, pa zbog toga nije tačna tvrdnja Kurira da žene u Americi više nemaju prava na abortus.
Zbog toga, ova objava dobija ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.